Cijene riže pale su za 35% u godinu dana, dosegnuvši najnižu razinu od 2017. (oko 360 američkih dolara po toni), nakon ukidanja indijskih izvoznih ograničenja. Nakon tri godine izrazite nestabilnosti, tržište se suočava s viškom ponude (541 milijun tona proizvedeno u 2024.), što dodatno snižava cijene i narušava ravnotežu među globalnim proizvođačima i uvoznicima.
Tri godine rekordne nestabilnosti
Od 2022. godine Indija, najveći svjetski izvoznik riže, ograničila je izvoz kako bi obuzdala rast svjetskih cijena (porast od 19% u 2022. i 2023.), uzrokovan prvenstveno ratom u Ukrajini i lošim vremenskim uvjetima u Aziji. Ponovno otvaranje izvoza u 2024., uz rekordne žetve u Aziji, dovelo je do pada cijena od 35% u godinu dana. S obzirom na pozitivne prognoze proizvodnje za 2026. i mogući povratak klimatskog fenomena La Niña u četvrtom tromjesečju 2025., očekuje se daljnji višak ponude u 2026. Cijene će vjerojatno nastaviti padati barem do kraja 2025., uz moguću stabilizaciju u 2026. na razinama koje nisu viđene već deset godina.
Azija dominira tržištem; Afrika izrazito ovisna
Riža je najkonzumiranija osnovna prehrambena namirnica u svijetu, ispred pšenice i kukuruza.
Unatoč važnosti za prehrambenu sigurnost, riža se i dalje relativno malo trguje na svjetskom tržištu, pri čemu Azija – koja čini gotovo 90% globalne proizvodnje i potrošnje – ostaje glavni igrač.
Podsaharska Afrika u velikoj mjeri ovisi o uvozu iz Azije. U 2024. godini pet azijskih zemalja činilo je 75% izvoza, uključujući 40% iz Indije, što povećava ranjivost tih zemalja na političke odluke azijskih gospodarstava.
Veliko političko pitanje diljem Azije
Riža ostaje izrazito politizirana roba u mnogim azijskim gospodarstvima.
Stalan pad cijena ugrožava profitabilnost proizvođača u zemljama s manjom proizvodnjom od Indije. Filipini, jedan od najvećih svjetskih uvoznika riže, obustavili su uvoz na 60 dana od 1. rujna kako bi podržali domaće proizvođače. Indonezija se, pak, okrenula strategiji prehrambenog suvereniteta, dajući prednost domaćoj proizvodnji kako bi smanjila ovisnost o uvozu.
Gospodarstva u razvoju zadržavaju protekcionističke politike. Tako Japan, pod pritiskom poljoprivrednih lobija, održava stroge kvote uvoza kako bi zaštitio svoj sektor riže. Međutim, takav pristup može destabilizirati domaće tržište. Japanski sektor riže suočava se s krizom opskrbe zbog loše žetve u 2023., uzrokovane ekstremnim vrućinama koje su smanjile prinose. Skladištenje i veliki potres na jugu Japana u kolovozu 2024. dodatno su pogoršali nestašicu. Protekcionističke politike održavaju visoke domaće cijene, osobito kada domaća proizvodnja opadne. Vrećica riže od 5 kg trenutno košta oko 4.000 jena (26 američkih dolara) u Tokiju, u usporedbi s 8 dolara za ekvivalentnu vrećicu tajlandske riže u Bangkoku.
Saznajte kako se globalne cijene roba mijenjaju svaki mjesec.[1]
[1] Izvori: Coface najnoviji podaci o robi široke potrošnje
