“Deficit konsolidirane opće države iznosit će u 2010. godini oko 12 milijardi kuna, što je nešto manje nego u 2009., ali zbog strukture otplate dugova i načina financiranja potrebno je da se država u bruto-iznosu i sljedeće godine, kao i ove, zaduži za oko 40 milijardi kuna. Ideja je da se veći dio tog novca pribavi na inozemnim tržištima, no time se neće otvoriti prostor za preraspodjelu kreditnog portfelja između države i ostalih sektora povećanjem kredita poduzećima i stanovništvu na račun smanjenja kredita državi, pa ne treba računati na brz i snažan uzlet potražnje”, kazao je guverner Hrvatske narodne banke dr. Željko Rohatinski u petak na konferenciji Zagrebačke burze u Splitu.
Usporavanje rasta plasmana kredita
Za sljedeću godinu guverner najavljuje rast domaćih kredita poduzećima i stanovništvu za pet posto, koliko će porasti i novčana masa. Ova je godina donijela bitno usporavanje rasta plasmana, koje su najviše platila mala i srednja poduzeća, a novih kredita nema ni za stanovništvo.
Plasmani će u 2009. imati realan rast od oko dva posto, a kako se u posljednje vrijeme otvaraju i strana tržišta koja su dostupna i državi i nekim velikim poduzećima – ukupni rast domaćih i inozemnih kredita iznosit će oko šest posto.
Razmišljanja o tome da su ekspanzivna monetarna i fiskalna politika rješenje koje će omogućiti da se vratimo gdje smo bili prije krize po Rohatinskom predstavljaju samo reproduciranje modela koji je doveo do krize. Naglasio je kako smo dosad u ovoj krizi prošli bolje nego što bi to bilo da nismo imali mehanizme i rezerve koje smo mogli aktivirati, odnosno potrošiti. Tako je zapravo ponovio kako smatra da je HNB vodio ispravnu politiku.
Spomenuo je kako je osigurana likvidnost u zadovoljavajućim okvirima i izbjegnut kreditni lom te najavio nastavak vođenja “racionalne politike” koja će se temeljiti na sagledavanju stvarnog stanja i na zdravom razumu. Samo, trebamo znati, dodao je, da je “mogućnost obrane od situacije slične onoj koja se dogodila 2008. sada daleko manja”.
Govoreći o utjecaju inozemnih tržišta, guverner je istaknuo pad izvozne potražnje za 17 posto u sektoru roba i usluga. Uz podatak da će potražnja u ovoj godini biti manja za osam posto i uz dodatak izvoznih kretanja, proizlazi da će pad agregatne potražnje u ovoj godini iznositi deset posto.
BDP će prema već objavljenim HNB-ovim procjenama pasti za šest posto, a deficit platne bilance (što guverner objašnjava normalnom eksternom prilagodbom) smanjuje se s prošlogodišnjih 9,3 na 6,5 posto u 2009.
Porast će deficit, no to je “normalna prilagodba”
Rohatinski spominje da će deficit konsolidirane opće države u 2009. porasti sa 2,7 na 4,5 posto (uključujući HAC), što naziva “normalnom unutarnjom prilagodbom”, međutim, sve je to, kaže, išlo po cijenu istiskivanja ostalih sektora s tržišta kredita i po cijenu porezne presije.
Guverner je upozorio i na rast inozemnog duga, koji će u ovoj godini porasti na 93 posto BDP-a s prošlogodišnjih 83 posto i iznositi 42 mlrd eura. Za financiranje deficita platne bilance i refinanciranje dospjelih inozemnih dugova u 2010. godini bit će potrebno zadužiti se u bruto-iznosu za 12 mlrd eura, odnosno neto 3,5 mlrd eura. Ako uspijemo u tome, naš će se vanjski dug izjednačiti s BDP-om, a trebat ćemo uvjeriti strane investitore da ne povećavaju premiju rizika te da plasmani stranih banaka ovdje nisu ugroženi.
Više na Banka.hr
