Kako ističe Paul Suchar, partner u odjelu poslovnog savjetovanja KPMG-a u Hrvatskoj, studija KPMG-a “Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2009”, koja je obuhvatila 86 država, zaključena je prije 1. kolovoza 2009. te u ukupnoj stopi od 53,5 posto za Hrvatsku nije uključen novouvedeni takozvani krizni porez.
S “kriznim porezom” plaćamo najviše!
Izuzme li se novi porez, Hrvatska zauzima drugo mjesto, iza Slovenije, čija ukupna stopa iznosi 54,9 posto. Treće mjesto pripalo je Mađarskoj sa 48,1 posto, pokazuje KPMG-ova studija.
Pribroji li se porezima na dohodak i socijalnim davanjima za zaposlenike s prihodima do 100 tisuća dolara i novi krizni porez od četiri posto, Hrvatska izbija na prvo mjesto, ističe on.
Zabrinjavajuće jest, ili možda ironično, da smo u poreznim davanjima pretekli skandinavske zemlje, kojima su osobni porezi zbog jake socijalne politike izrazito visoki.
Davanjima nije kraj – na redu imućni
– U trenutačnom ekonomskom okruženju, gdje se vlade suočavaju s povećanim proračunskim manjkovima te trebaju pronaći sredstva za različite programe ekonomskih poticaja, postaje jasno da se neke vlade okreću onima koji najviše zarađuju kako bi povećale porezne prihode – izjavu Rosheen Garnon, voditeljice globalnog odjela International Executive Services i partnerice tvrtke KPMG u Australiji, prenosi Hina.
