Većina građana ne mijenja svoj obrazac poslovanja s bankama, pokazalo je istraživanje provedeno na nacionalnom reprezentativnom uzorku građana. Tri četvrtine klijenata banaka posluje samo s jednom bankom, jedna petina s njih dvije, a tek 6 posto s tri ili više banaka.
Građani u Hrvatskoj u prosjeku koriste 3 do 4 bankovna proizvoda/usluge. Najčešće je riječ o tekućem računu i s njim povezanim proizvodima. Uspoređujući rezultate istraživanja s onima iz 2009. godine uočava se pad u korištenju čekova (za 8,1 posto) i trajnog naloga (za 2,4 posto).
Simptomi krize na građanima
Uočava se i pad zaduživanja građana na čije ponašanje utječe kriza. Istraživanje kojim GfK prati utjecaj krize na ponašanje građana i percepciju bankarskog sustava pokazuje vrlo velike promjene u odnosu na prethodne valove istraživanja.
Tako oko 80 posto građana izjavljuje da je kriza na neki način utjecala na njih ili na članove njihovog kućanstva. Sve se manje troši na užitak i razonodu, međutim, ipak se smanjuje udio onih koji ‘štede’ na prehrambenim proizvodima i proizvodima za osobnu higijenu.
Građana koji ne mogu otplaćivati kredit sve više
S druge strane, trećina građana izjavljuje o kašnjenju ili smanjivanju plaća (njihovih ili članova kućanstava), a kontinuirano raste i udio onih koji dobivaju otkaz na poslu. To sasvim sigurno utječe i na ‘financijsko’ ponašanje građana – kontinuirano raste udio onih koji nisu u stanju otplaćivati rate kredita.
Sve je manje građana koji su relativno zadovoljni vlastitom financijskom situacijom, zaključuju u GfK napominjući da je u pogledu zaduživanja i dalje vidljiv oprez.
Većina građana (70 posto) planira smanjiti zaduživanje. Krediti banaka se i dalje percipiraju kao teže dostupni, iako je broj ljudi koji to smatraju nešto pao u odnosu na prošlu godinu. Postotak građana koji vjeruju da će kamate biti stabilne i dalje je relativno nizak, svega 20 posto.
