Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Financije

Sjedinjene Američke Države ušle u recesiju – je li Europa sljedeća?

Upravo je pad BDP-a dva kvartala za redom uvriježeni kriterij prema kojemu se određuje je li neko gospodarstvo ušlo u recesiju pa je opravdano zaključiti kako se Sjedinjene Američke Države nalaze u novoj recesiji koja bi se mogla preliti na čitav svijet.

Službeni podaci koje je nedavno objavio američki Biro ekonomske analize pokazuju da je realni američki BDP u drugom kvartalu ove godine pao za 0.9%, što je drugi uzastopni kvartal u kojemu najbitnije svjetsko gospodarstvo bilježi silazan trend. Upravo je pad BDP-a dva kvartala za redom uvriježeni kriterij prema kojemu se određuje je li neko gospodarstvo ušlo u recesiju pa je opravdano zaključiti kako se Sjedinjene Američke Države nalaze u novoj recesiji koja bi se mogla preliti na čitav svijet.

Da bi ulazak u recesiju bio i službeno potvrđen, potrebna je odluka američkog Nacionalnog ekonomskog istraživačkog biroa, skupine od osam ekonomista kojoj u pravilu treba više mjeseci, a nekad i više od godine dana, da takvu odluku donese. Iako određeni američki političari i ekonomisti tvrde da je potrebno čekati njihovu odluku prije nego se zaključi da je SAD u recesiji, dva uzastopna kvartala u kojima realni BDP pada govore sami za sebe.

Dizanje kamatnih stopa se usporava

Američki Sustav federalnih rezervi, svojevrsna središnja banka SAD-a, na dugo iščekivanom jučerašnjem sastanku objavio je kako će se intenzitet dizanja kamatnih stopi u narednom periodu smanjiti, što bi značilo da je jučerašnje dizanje stope za 0.75% zadnje intenzivno dizanje u ovoj godini.

Dizanje kamatnih stopa je mehanizam kojeg Fed koristi kako bi suzbio visoku inflaciju, ali ono u isto vrijeme i usporava gospodarstvo zbog skupljeg posuđivanja novca. Najavljeno smanjivanje intenziteta podizanja kamatnih stopa stoga ukazuje na to da i Fed očekuje recesiju i smanjivanje gospodarstva, uz sveprisutnu inflaciju koju zasad ne uspijeva smanjiti.

Utjecaj na Europu i svijet

Iako je Europska unija u prvom kvartalu ove godine jedva izbjegla pad BDP-a (narastao je za samo 0.4%), situacija na starom kontinentu nije ništa bolja nego u Americi, što znači da i Europi prijeti recesija. Dapače, moglo bi se reći da je u Europi situacija još neizvjesnija, ponajviše zbog rusko-ukrajinskog rata i posljedične energetske krize čije će se posljedice sve više osjetiti kako se zima bude približavala.

Uz sve to, visoka inflacija ne jenjava i u mnogim europskim državama, uključujući i Hrvatsku, probija dvoznamenkaste brojke. Kombinacija inflacije i usporavanja gospodarstva naziva se stagflacija i predstavlja izrazito nepovoljnu pojavu u kojoj kupovna moć građana vrijedi sve manje, potrošnja pada, štednja gubi svoju vrijednost, a u isto vrijeme raste i nezaposlenost te padaju realne plaće.

Upravo je zato prošli mjesec Svjetska banka izdala priopćenje u kojemu navodi kako očekuje pad europskog BDP-a od 2.9% u 2022. godini, a na svjetskoj razini očekuje značajno usporavanje rasta te stagflaciju u srednje i nisko razvijenim državama.

Josip Kokanović

Recesija i zlato

Sve popularniji način štednje i ulaganja otpornog na recesiju je investicijsko zlato koje tradicionalno predstavlja zaštitu imovine u nesigurnim vremenima. To potvrđuje i činjenica da je cijena zlata u proteklim recesijama u pravilu rasla, a posebno se ističe recesija koja je krenula 2008. godine za čije je vrijeme cijena žutog plemenitog metala narasla za više od 200% u svega nekoliko godina, što je svima koji su štedjeli u obliku zlatnika i zlatnih poluga donijelo pozamašan prinos.

S obzirom da je pred nama nova recesija, a dizanje kamatnih stopa se usporava, za očekivati je daljnji rast cijene zlata u narednom periodu. Nedavni pad cijene uzrokovan dizanjem kamatnih stopa stoga predstavlja odličnu priliku za kupnju zlata po nižoj cijeni, što sve više ulagača trenutno koristi.

Poznato je kako za vrijeme recesija, ulaganje u mnoge investicijske instrumente poput dionica i nekretnina postaje posebno rizično. Istovremeno, visoka inflacija svakim danom umanjuje vrijednost ušteđenog novca kojeg nije isplativo držati u obliku novca pa se postavlja pitanje – što napraviti s novcem prije pojave recesije?

Autor: Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata

Pročitajte još:

Poduzeća

Tvrtka Futura Partners preuzela je Bagatin Medical Group u čijem su sastavu Poliklinika Sinteza, Poliklinika Fides i internetska trgovina za dermokozmetiku Bagatin Beauty.

Nekretnine

Razdoblje u kojem se nalazimo na globalnoj je razini već neko vrijeme u znaku velike potražnje za nekretninama, te ujedno i u znaku visokih...

Poduzeća

JYSKov promet povećan za 13,5 posto, dok je ostvareni EBIT u odnosu na rekordnu 2020./21. veći za preko 5 milijuna kuna.

Komentari

Osim što na čelo organizacije stupa mladi, ali veoma iskusni Jan Kešelák s kojim smo razgovarali, GLAMI je osnovao i GLAMI Ventures fond vrijedan...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.