Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Pravo

Sloboda poslovanja glazbene industrije u Hrvatskoj na testu saborskih zastupnika

Cilj novog Zakona je implementacija Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu (DSM Direktiva 2019/790), a smisao je, kako drugih tako i ovog zakona, stvoriti pravni okvir za djelovanje i okvirno uređenje odnosa između svih strana na koje se odnosi zakon.

Zakona o autorskim i srodnim pravima

Saborska rasprava o prijedlogu novog Zakona o autorskim i srodnim pravima održana je 4. veljače 2021. godine. Tijekom saborske rasprave o prijedlogu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iznosile su se određene ograničene, površne, netočne i nepotpune informacije, s ciljem promicanja interesa izvođačkih organizacija, a na štetu samih izvođača i svih ostalih dionika glazbene industrije. Cilj novog Zakona je implementacija Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu (DSM Direktiva 2019/790), a smisao je, kako drugih tako i ovog zakona, stvoriti pravni okvir za djelovanje i okvirno uređenje odnosa između svih strana na koje se odnosi zakon.

Tijekom rasprave nametnulo se kao centralno pitanje odnosa između umjetnika izvođača, glazbenika i proizvođača fonograma (diskografa) te se raspravljalo o potrebi za dodatnim zakonskim uređenjem njihovih međusobnih odnosa.

Maja Vidmar Klarić

Prilikom donošenja Direktive o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu na razini Europske unije, već je vođena vrlo detaljna rasprava o uvođenju dodatne zaštite kako za autore tako i za umjetnike izvođače. Slijedom toga je u Direktivu u čl. 18. uvrštena odredba kojom se ustanovljava načelo odgovarajuće i razmjerne (pravične) naknade za sve navedene nositelje prava, a koja je u potpunosti implementirana u čl. 61. prijedloga Zakona.

Evidentno su prava umjetnika izvođača u ovom prijedlogu Zakona regulirana i zaštićena na adekvatan način i na razini kako je to propisano Europskim zakonodavstvom, kao i međunarodnim konvencijama. Svako detaljnije zadiranje u međusobne odnose nositelja prava, osim što bi bilo protivno Direktivi, poslovnoj praksi u Europi i svijetu te smislu i cilju Zakona, predstavljalo bi ograničenje slobode ugovaranja stranaka te bi neminovno utjecalo na slobodan daljnji razvoj glazbene industrije u Hrvatskoj, a izravno bi štetilo samim izvođačima, a koristilo isključivo izvođačkim organizacijama i pojedincima unutar tih organizacija.

Bojimo se da zbog nedovoljne stručnosti na ovom području, kako je rekla i sama ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ona ne bi morala donijeti konačnu odluku. ,,Zadovoljni smo što su svi saborski zastupnici imali uvid u ovu temu. Međutim, s obzirom na to da su iznesene takve tvrdnje, moramo se zapitati po čijem nalogu i zbog čega je proizašla ta diskusija koja može ugroziti slobodu poslovanja cjelokupne glazbene industrije u Hrvatskoj. Ovo je povijesni trenutak kojeg saborski zastupnici možda nisu dovoljno svjesni, ali vjerujem da će u konačnici zakon biti u skladu s EU direktivom i da će svi dionici u glazbenoj industriji imati slobodu odluke: ili će sami ili kroz ugovore s diskografima upravljati svojim digitalnim pravima”, izjavila je Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a, Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava. Inače, Hrvatska diskografska udruga, kao i ZAPRAF, u posljednjih godinu dana intenzivno informiraju sve dionike u ovom procesu, ne samo s ciljem informiranosti, već i s ciljem edukacije kako bi se bolje razumjela ova tematika i kako se ne bi zakinule slobode poslovanja glazbene industrije.

Ovo je povijesni trenutak kojeg saborski zastupnici možda nisu dovoljno svjesni, ali vjerujem da će u konačnici zakon biti u skladu s EU direktivom i da će svi dionici u glazbenoj industriji imati slobodu odluke: ili će sami ili kroz ugovore s diskografima upravljati svojim digitalnim pravima.

Maja Vidmar Klarić, ZAPRAF

Novim Zakonom bi se, ako bude usvojen kako je predložen, a kako je to i predviđeno Direktivom, uspostavili jednaki uvjeti koji osiguravaju pošteno natjecanje među digitalnim platformama kao što su Spotify, YouTube ili Facebook, a korisnici i ljubitelji glazbe dobili bi ono u čemu uživaju – pristup glazbi kad i gdje oni to požele i, što je iznimno važno, kako bi kreatori glazbenog sadržaja poput autora, izvođača, ali i izdavača kao proizvođača fonograma bili pošteno plaćeni za svoj rad. Ostaje za vidjeti u kojem smjeru će ići ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, odnosno, hoće li Hrvatska donijeti zakon prema standardima koji su uspostavljeni na europskoj razini i do kraja slijediti implementaciju EU direktive ili će pogodovati određenim pojedinim interesnim skupinama i pojedincima unutar izvođačkih organizacija i time zakinuti dionike hrvatske glazbene industrije.

Preporučujemo

Novosti

Svjetsko tržište aplikacija za mobilne uređaje iz godine u godinu rapidno raste. Do 2014. godine predviđa se kako će dosegnuti nevjerojatnih 58 milijardi dolara.

Izdvojeno

Kratice su u poslovnom svijetu postale dio svakodnevne komunikacije, a engleske skraćenice gotovo su u potpunosti zamijenile nekadašenje nazive kojima smo se koristili prije...

Financije

Većini ljudi primamljiva je pomisao da iz svog naslonjača mogu pratiti tržište, ulagati i, naravno, zarađivati.

Izdvojeno

Malo čiji sandučić elektronske pošte ne krije barem jednu odbijenicu poslanu nakon testiranja ili razgovora za posao.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.