Nakon što je već prošlog tjedna bio objavljen odlazak čak tri člana upravnog odbora koncerna ThyssenKrupp, tek kasno ovog ponedjeljka (11.12.) je nadzorni odbor objavio i pravi razlog: rekordni gubitak od pet milijardi eura, time da se uopće nije niti računao gubitak sektora nehrđajućeg čelika čija je prodaja finskom konkurentu Outokumpu još uvijek u tijeku.
Iako za tako golemi gubitak ima mnogo razloga, najveći problem je poslovna oduka uprave koja – kako se izrazio predsjednik radničkog vijeća koncerna Günter Back – graniči s kuglicom na ruletu. Naime, kao na ruletu, gotovo sve investicije uložene su samo na jednu – točnije; na dvije brojke: u goleme čeličane koje je ThyssenKrupp gradio u Sjedinjenim Američkim Državama i u Brazilu. Teoretski, doista se pokazalo kako se ta dva gospodarstva prilično žilavo drže u ovoj krizi, ali nisu se niti približno ispunila poslovna očekivanja tih pogona.
Štoviše: zbog problema sa sindikatima, zaštitnicima okoliša i zbog ozbiljnih nedostataka u izvođenju radova, troškovi gradnje su poletjeli nebu pod oblake – na oko dvanaest milijardi eura! Povrh toga dolazi i pad prometa čelikom. U razdoblju 2010 /11., promet je bio 42 milijarde eura, a u ovoj poslovnoj godini ostvarene su dvije milijarde manje. Tu je još i kazna zbog ilegalnog dogovora cijena željezničkih tračnica, i tako dalje, i tako dalje…
“Gazda” još uvijek odlučuje
Sve u svemu, prvi put u povijesti je koncern odlučio da uopće ne isplaćuje dividende dioničarima ThyssenKruppa. To nipošto nije jednostavna odluka, jer je još uvijek najveći dioničar – s 25% dionica – zaklada obitelji osnivača čeličane Kruppa i ta zaklada od dividendi financira brojne kulturne i humanitarne programe. Zapravo, u toj zakladi – i u ThyssenKruppu – još uvijek vodi glavnu riječ Berthold Beitz. Njega je još osobno Alfred Krupp von Bohlen und Halbach imenovao glavnim opunomoćenikom u koncernu i izvršiteljem njegovog testamenta, nakon što su ga uhitili američki vojnici zbog suradnje s nacističkim režimom. Nakon toga je Berthold Beitz desetljećima bio na čelu koncerna i makar mu je danas 99 godina, još uvijek svi slušaju što on kaže.
Zbog toga – i makar je iz uprave koncerna već izbačeno polovica članova – teško je vjerovati da i ThyssenKruppov projekt Steel Americas nisu odobrili i Beitz i njegova “produžena ruka”, predsjednik nadzornog odbora Gerhard Cromme. Iako Cromme sad žalobnim glasom objavljuje gubitak i najavljuje “novi početak” u koncernu, mali dioničari traže i njegovu ostavku. Načelno, predsjednik nadzornog odbora bi ubrzo trebao zamijeniti Beitza na čelu Zaklade.
U svakom slučaju, ThyssenKrupp je već odlučio oprostiti se od svoje skupe avanture s onu stranu Atlantika. Već se pregovara s mogućim kupcima novih čeličana, ali teško da će od njih dobiti i djelić novca koji je potrošen. Od dvanaest milijardi eura koliko je stajala gradnja, u knjigama se do ovog obračuna vodila vrijednost od sedam milijardi, a sad iznosi još samo 3,9 milijardi eura. Kako smatraju stručnjaci, i to je još daleko od tržišne vrijednosti i ThyssenKrup bi mogao biti sretan ako iz te astronomske investicije “izvuče” i desetinu onoga koliko je ‘spiskao’ u Steel Americas.