Pod pritiskom sindikata, a u uvjetima vrlo niskog javnog rejtinga sadašnje vlade lijevog centra, Slovenci će za manje od mjesec i pol dana glasovati o tome jesu li za ili protiv kontroverzne mirovinske reforme koju je parlament inače već usvojio. Pahor ih je dramatično upozorio da neće glasovati o sudbini njegove vlade nego o sudbini države koja bi u slučaju odbijanja reforme mogla doći “pod pasku” kreditora, poput Irske i Portugala.
“Dva referenduma u jednom danu”
Slovenska oporba iznudila je od parlamenta i raspisivanje još dva referenduma istoga dana. Glasovat će se o još dva zakona iz paketa tzv. strukturnih reformi: zakonu o suzbijanju sive ekonomije, budući da postoje neslaganja s vladinim restrikcijama vezanim uz “besplatnu međususjedsku ispomoć” u građevinarstvu, ali i o zakonu kojim je vlada uvela ograničenja u istraživanju arhiva nekadašnje političke policije (tzv. Udbe) iz vremena komunizma.
Iako se premijer Borut Pahor s time još nije pomirio, njegova vlada je u krizi koju mogu riješiti samo prijevremeni izbori jer nakon što je ostala u manjini u parlamentu zbog odlaska stranke umirovljenika (DESUS), sada napuštanjem vlade prijeti i stranka Zares, najjača stranka u vladi nakon Pahorovih Socijalnih demokrata (SD), navodi “Delo”. List piše da Pahor “vjeruje u čudo” kada misli da bi birači početkom lipnja mogli podržati zakonske prijedloge vlade i mirovinsku reformu.
Pahoru se klima stolica
Jedina mogućnost da se izbjegnu prijevremeni izbori ako Pahor izgubi referendum bilo bi formiranje tehničke vlade za koju bi se teško dobila suglasnost stranaka i našlo mogućeg novog mandatara, a druga je opcija formiranje “velike koalicije” između Pahorove i Janšine stranke, što je također malo vjerojatno, navodi list procjenjujući da je realna opcija dogovor stranaka o prijevremenim izborima koji bi se po brzom scenariju mogli održati već u rujnu, a po sporijem krajem godine.
“Delo” ocjenjuje da je to za slovenske birače, koji su izgubili povjerenje u političare, slaba vijest, jer u nekoliko mjeseci neće biti moguće dobiti “nova lica” i “svježe ideje” koje su očekivali. “U kratkom razdoblju od nekoliko mjeseci ništa se radikalno na političkoj sceni ne može promijeniti, što znači da je smjer razvoja jasan, ali nimalo perspektivan”, rezignirano navodi u komentaru vodeći slovenski list.
I ljubljanski “Dnevnik” navodi da su prijevremeni izbori koji bi se održali godinu dana prije redovitih “sasvim vjerojatni”, iako sadašnje ustavno uređenje to gotovo onemogućava pa do sada u 20 godina do njih nikad nije došlo. “Dnevnik” upozorava da prijevremeni izbori u sadašnjem trenutku najviše odgovaraju bivšem premijeru Janezu Janši kao predsjedniku najjače oporbene stranke, dok mnoge druge stranke i zastupnici o prijevremenim izborima javno govore “držeći figu u džepu” i nije sigurno da li bi pristali da dođe do raspuštanja parlamenta i raspisivanja novih izbora.
Slovenski scenariji
Prema slovenskom ustavu, u slučaju krize vlade predsjednik države nema ustavnih ovlasti za raspuštanje parlamenta i sazivanje novih izbora, a tu situaciju demonstrativno može izazvati samo predsjednik vlade ako dade ostavku, nakon čega bi parlament mandatara za sastav nove vlade koja bi državu vodila do izbora mora izabrati u roku 30 dana. Postoji i mogućnost da bez ostavke premijera neka od stranaka parlamentu predloži glasovanje o drugom mandataru izricanjem “konstruktivnog nepovjerenja” predsjedniku vlade koji je ostao bez parlamentarne većine.
Do sada su u Sloveniji zabilježena dva takva slučaja: 1992. godine je parlament izrekao nepovjerenje premijeru Alojzu Peterleu, a za privremenog premijera izabrao Janeza Drnovšeka, koji je vladu vodio do redovnih izbora krajem iste godine na kojima je pobijedila nova Drnovšekova koalicija. Ista se situacija ponovila 1999. godine, kad je Drnovšek izgubio većinu u parlamentu, pa ga je za šest mjeseci, do redovnih izbora, zamijenio privremeni premijer Andrej Bajuk, ali je Bajukova koalicija desnog centra nakon toga redovne izbore izgubila, pa se Drnovšek opet našao na mjestu predsjednika vlade.
