Tzv. birokracija ili «Bruxelles» opet je morala uzeti stvar u svoje ruke, sada su na red došla nova pravila za statistiku. Dovoljan razlog za vrištanje do neba da «nam» tzv. «Bruxelles» ponovno uređuje život i određuje kako ćemo raditi. Po novome, vlade članica EU pismeno će se obavezivati da će se političari držati dalje od službene statistike, nešto kao sa središnjim bankama ( ne svugdje). Nema političkih imenovanja, samo stručnih. Garantira se nezavisnost statističkog pogona.
U slučaju nepoštivanja preuzete obaveze ide se na Europski sud s kaznama koje su u najblažem izdanju gubitak obraza, a realno novčana kazna do 0,2 posto nacionalnog BDP-a predviđenih već «paketom šest mjera». Podsjećanja radi, to su striktna pravila financijske discipline kako bi se nacionalni proračuni držali u granicama realnog i mogućeg a na koju su tokom anti-EU-kampanje frktali lokalni mudrijaši, ničim izazvani do li lijepim zvučenjem six pack i procjenom da će rečeno impresionirati neuke zapadnobalkanske uši. S neuvjerljivom statistikom dolaze nervozna tržišta, pad vrijednosti državnih obveznica i sve divote koje zadnjih mjeseci naveliko zabavljaju, uzbuđuju, uzneređuju poslovni svijet. Ne, «briselski birokrati» uopće se nisu zaigrali. Ovo je reakcija na krojenje nacionalnih proračuna koje je, temeljeći odluke na netočnim, isfriziranim, napumpanim ili reduciranim činjenicama vodilo krizi eurozone.
U Grčkoj se trenutno sudi dužnosniku koji je po naravi svog radnog zadatka razotkrio neke statističke igrice, između ostaloga ustvrdio razliku od 15 posto između pravog i službenog BDP-a. Vlade ne vole loše vijesti pa ih jure pravosuđem. Grčka je u eurozonu ušla podastirući veoma neprecizne brojke o čemu se spoznalo i počelo javno govoriti tek kad je vrag odnio šalu i grčka kola, skupa s onima monetarne unije, krenula nizbrdo. Potom se ispostavilo da su Grci godinama zaobilazili istinu…o čemu je izgleda jedino pojma imala ekipa najzaslužnija za završni kaos, utekavši godinu dana prije uobičajenig roka u udobnost opozicije.
Sada Grčku do svibanjskih izboora spašava tehnička vlada skupa s državama eurozone. Koje su se, ajmo i to priznati, ponešto okoristile konstantnim kenjkanjem na grčko ponašanje: Njemačka je na ime grčkog zaduživanja u svoj nacionalni budžet već unijela nekoliko milijardi eura. Sličnu je disciplinu namještanja, dakako diskretnije i u manjoj mjeri, činila Italija. Podsmijehe je izazvala nova španjolska ekipa, friško u uredima kada je na svoj prvi summit EU premijer Marian Rajoy donio prenapumpane brojke. Kasnije se istina počela otkrivati kao kupus, list poi list , Španjolska je situacija s realnim statističkim indikatorima loša kao i u percepciji četvrtine nezaposlenog stanovništva. Madridu se mjeri svaki potez u mučnoj disciplini stiskanja remena da se ne bi dogodilo muljanje sa statistikom, prebacivanje državnog duga na regionalni. U cijeloj je ovoj priči za Hrvatsku dobro da je tokom priprema za članstvo, kroz pregovore i usklađivanje, digla standarde svoje statisitke do razine europskih. Od ljeta iduće godine sa članstvom dolazi i kažnjivost igranja brojkama. Što nije loše, jer čestita statistika golim činjenicama svaku vlast drži na/pri zemlji.
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europski poslovi s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Šedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
