Što bi za hrvatsko gospodarstvo značio”dar” težak 13 posto proračuna?

Iznos je respektabilna brojka za gospodarstvo, ekvivalentna efektu od 4 posto BDP-a. Za sličan iznos od 17 milijardi kuna, primjerice, lani je pala vrijednost javne nabave i koristi koje su tvrtke imale od nje. Izravan efekt tih sredstava, ocjenjuju naši sugovornici, ne bi se dogodio u jednoj godini, već bi se stopa rasta gospodarstva dizala u duljem nizu godina. Sredstva iz fondova općenito su namijenjena financiranju projekata koji pridonose smanjivanju razlika između razvijenih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Zvonimir Mršić, koprivnički gradonačelnik, kaže da su svi fondovi iz kojih je Hrvatska dosad mogla povlačiti novac zanemarivi u odnosu na kohezijske.

– Grad Koprivnica će za razdoblje do 2014. pripremiti projekte u vrijednosti između 20 i 30 milijuna eura, a većinu ih ne možemo ostvariti bez tog novca – kaže Mršić, koji želi aplicirati za projekte nove gradske knjižnice, revitalizaciju gradskih bedema, gradsku obilaznicu, zajednički projekt s mađarskim gradom Nagykanizsom za gradnju prometnice, gradnju odvojenog sustava kanalizacije… Mršić bi aplicirao i za sredstva za gradnju pasivnih zgrada koja bi koristio za program POS-a.

Sredstvima se nada i Geofoto

– Mogli bismo, teoretski, godišnje iz tih fondova povući oko 2,5 milijardi eura, što znači da bi se planirani godišnji rast mogao udvostručiti – kaže Mršić.

Sredstvima se nada i Zvonko Biljecki, predsjednik Uprave i vlasnik Geofota, jer smatra da bi to bila odlična prilika za potpuno sređivanje katastra i zemljišnih knjiga.

– To je jedan od prioriteta u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, uspostavi sustava osiguravanja kredita te za povećanje investicija. Taj bi posao stajao oko milijardu kuna u tri godine, no iako se ne radi o puno sredstava, država ih ne može osigurati bez takvih fondova – kaže Biljecki.

Članak u cijelosti pročitajte na portalu Poslovni.hr