Obrazloženjem Odluke Ustavnog suda RH od 20.4.2016., kojom se daje ocjena suglasnosti Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) s Ustavom RH, potvrđuje se ranije iznesena teza Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) kako Ustavni sud ne bi trebao biti mjesto oblikovanja obrazovnih politika. Ovom Odlukom Ustavnog suda uklanjaju se specijalistički diplomski stručni studiji sa sedme razine HKO-a, jer sud smatra protuustavnom mogućnost pristupanja osmoj razini HKO-a (doktorskim studijima) za sve one koji su prethodno završili spomenuti specijalistički diplomski stručni studij.
U praktičnom smislu Odluka Ustavnog suda zapravo predstavlja određeni kompromis. Nije proglašen protuustavnim cijeli Zakon o HKO-u, već je protuustavnim proglašen samo onaj dio koji se odnosi na smještanje specijalističkih diplomskih stručnih studija na sedmu razinu HKO-a. Nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH je dobilo rok da do 31.12.2016. izvrši potrebne izmjene i dorade Zakona o HKO-u. Drugim riječima, ova Odluka Ustavnog suda ne bi trebala zaustaviti bilo kakve planirane aktivnosti daljnjeg razvoja HKO-a, no nametnula je dodatnu potrebu za pronalaskom novog rješenja za specijalističke diplomske stručne studije.
Začuđuje kako je Ustavni sud u spomenutoj odluci izostavio bilo kakvu komparativnu analizu uvriježene međunarodne prakse u klasifikaciji obrazovanja, koja bi mogla pomoći u razumijevanju teme i pronalaženju optimalnog rješenja. Primjerice, nije jasno zašto Ustavni sud nije uzeo u obzir međunarodno priznatu klasifikaciju International Standard Classification of Education ISCED 2011, koja predstavlja globalni standard u klasifikaciji obrazovanja koji je donio UNESCO. Tako primjerice ISCED razina 7 u sebi uključuje sveučilišne i stručne diplomske studijske programe, gotovo identično kao i HKO. Znakovito je kako UNESCO ne uviđa probleme koje navodi Ustavni sud RH, ni u stavljanju na istu razinu (ISCED 7 razina) sveučilišne i stručne diplomske studije, kao ni u uvjetima njihovog pristupanja najvišoj doktorskoj razini (ISCED 8 razina).
„Spomenuta Odluka pokazuje kako je instrumentarij na temelju kojeg odlučuje Ustavni sud o obrazovnim politikama arhaičan i restriktivan te kao takav ne odgovara suvremenim svjetskim trendovima, spoznajama i potrebama u razvoju obrazovnih politika. IRO je u priopćenju za javnost od 20.04.2016. (http://www.iro.hr/hr/o-nama/odnosi-s-javnoscu/priopcenja-za-javnost/view-press-9874/) naglasio kako su za razvoj obrazovnih politika važni odgovarajući podaci, stručnjaci i njihovi argumenti koji trebaju biti razrađeni kroz dijalog i u dogovoru s nadležnim institucijama i tijelima za obrazovnu politiku. Tužbama i sudovima zasigurno ne možemo izgraditi moderan obrazovni sustav, ali relevantnom ekspertizom, dogovorom i jačanjem međusobnog povjerenja to zasigurno možemo“ – ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja i član Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.
Glavno obilježje HKO-a je u tome što standarde kvalifikacija temelji na skupovima ishoda učenja. Temeljna razlika između stručnog i sveučilišnog studija proizlazi iz različitih ishoda učenja koji se stječu na različitim vrstama studija, a ne primarno iz razine na kojoj su smješteni u HKO-u. Ishodi učenja opisuju što osoba zna, razumije i može učiniti na kraju procesa učenja, a opisnice ishoda učenja definirane HKO-om su usmjerene na kompleksnost, složenost i sadržaj ishoda učenja, a ne na vrstu studija ili institucionalni kontekst u kojemu se ti ishodi stječu. Drugim riječima, sedma razina HKO-a na kojoj su smješteni stručni i sveučilišni studiji ne izjednačava te dvije vrste studija, već upravo suprotno, putem definiranja njihovih ishoda učenja vrlo detaljno opisuje njihove različitosti.
Sveučilišta su jedine institucije u obrazovnom sustavu koje obrazuju na osmoj razini HKO-a (doktorski studiji) i autonomno odlučuju pod kojim će uvjetima upisati studente u doktorski studijski program. „HKO im može dodatno olakšati upisnu politiku jer će na temelju definiranih ishoda učenja sveučilišta moći vrlo precizno odlučiti koja znanja i vještine moraju studenti imati da bi upisali određeni sveučilišni studij na doktorskoj razini. Ukoliko će sveučilišta procijeniti da ishodi učenja studenata specijalističkog diplomskog stručnog studija nisu dostatna ili ne odgovaraju potrebama doktorskih studija, onda će sveučilišta kao autonomne institucije prilagoditi uvjete upisa sukladno svojim potrebama i to im nitko neće moći osporiti“ – naglašava Nina Vranešević Marinić, stručnjakinja za HKO u Institutu za razvoj obrazovanja.
HKO putem ishoda učenja bi trebao osigurati opsežnu analitiku putem koje će visoka učilišta po prvi puta moći donijeti preciznu i argumentiranu odluku koji uvjeti bi trebali biti zadovoljeni za upis na bilo koju razinu studija, pa tako i u osmu razinu tj. doktorske studije. Stoga, ostalo je nejasno zašto obrazloženje Ustavnog suda ne razmatra studijske programe na sedmoj razini u terminima ishoda učenja sukladno metodologiji HKO-a, jer bi to pomoglo u otklanjanju problema navedenih u obrazloženju Odluke Ustavnog suda.
***
Institut za razvoj obrazovanja (IRO) Institut za razvoj obrazovanja (IRO) utemeljen je 1999. godine kao neprofitna organizacija predana razvoju, zagovaranju i provedbi politika visokog obrazovanja u Hrvatskoj. IRO se već sedamnaest godina sustavno bavi visokim obrazovanjem, posebice u područjima financiranja visokog obrazovanja, jednakosti pristupa visokom obrazovanju, razvoja nacionalnog kvalifikacijskog okvira, osiguravanja i unapređivanja kvalitete u visokom obrazovanju te akademske mobilnosti.
