Kao djeca vrijedno smo ubacivali kovanice i novčanice u svoje kasice. Najljepše je bilo razbiti kasicu i zbrajati sitan novac pa ponosno krenuti put trgovine po dugo željenu igračku. Nekako se ipak dogodi da kada odrastemo zaboravimo štedjeti, ili se pogubimo u pravilima i različitim vrstama štednje. Svjetski dan štednje podsjeća nas zašto štedjeti, a ako ne znate mnogo o štednji, naučite osnove zajedno s nama.
Kratka povijest Svjetskog dana štednje
Svjetski dan štednje obilježava se svake godine krajem listopada u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan u Milanu od 26. do 31. listopada 1924. godine. Održavanje Prvog međunarodnog kongresa štedioničara uslijedilo je kao reakcija na financijsku i gospodarsku krizu prouzročenu Prvim svjetskim ratom. Zaključci kongresa na kojem su sudjelovali predstavnici 29 zemalja utjecali su na podizanje svijesti o važnosti štednje na globalnoj razini, bilo da se radi o ekonomskoj stabilnosti velikih sustava ili o štednji pojedinca.
Što je štednja?
Nakon što se od vaše mjesečne zarade oduzmu sve obveze, novac koji vam preostaje možete pretvoriti u štednju. Možete štedjeti na štednom računu primjerice u banci, u gotovini ili na neki drugi način. Štedni računi u banci, u kojima štedi većina Hrvata, smatraju se sigurnima, ali imaju niske stope primitaka od kamata. Uz to, ukoliko štedite kao fizička osoba dužni ste plaćati prirez i porez na primitke od kamata. Postotak prireza ovisi o mjestu u kojem živite, a porez na štednju se odnosi na oporezivanje primitaka od kamata u iznosu od 12%.
Ako razmišljate o ušteđevini kao mogućnosti samo u slučaju da vam ostaje viška novca, možete propustiti jednu od prilika da izađete iz takozvanog začaranog krugaživota od plaće do plaće. Naime, ako štednju shvatite kao još jednu obvezu (iako ona to nije) i kao svojevrsno ulaganje u vlastitu financijsku stabilnost ili recimo u dobar start u životu svog djeteta jednom kada postane punoljetno ili završi fakultet, možda će vas to navesti da drugačije raspolažete novcem iz mjeseca u mjesec i donosite bolje financijske odluke.
Štednja po viđenju ili oročena štednja – koja je za vas?
Najčešći oblik bankovne štednje je oročena štednja. Kod oročene štednje se obvezujete da u dogovorenom vremenskom periodu nećete koristiti ušteđena sredstva. Ukoliko imate mogućnosti i odlučite ranije prekinuti oročenu štednju, isplatit će vam se niža kamata nego što bi bila da ste nastavili štedjeti po prvotnom planu. Unutar oročene štednje postoji mogućnost i premium štednje koja podrazumijeva da će vam se na kraju štednje isplatiti glavnica, kamate i premija.
S druge strane, štednja po viđenju je oblik bankovne štednje koji vam omogućuje da u bilo kojem trenutku možete pristupiti ušteđenom novcu. Također, kod štednje po viđenju kamatne stope su znatno niže negoli kod oročene štednje pa ona predstavlja najmanje isplativu štednju.
Dakle, ako štedite da biste pored mjesečnih primanja imali uvijek raspoloživ novac kojem slobodno možete pristupiti primjerice u slučaju neke hitne situacije, za vas bolja opcija može biti štednja po viđenju. No, treba biti svjestan da vam ona donosi gotovo neznatan prinos. Ukoliko imate primanja koja vam potpuno zadovoljavaju mjesečne obveze i ostaje vam novca, mogli biste se opredijeliti na oročenu bankovnu štednju na duži ili kraći rok te računati s ponešto većim prinosima.
Dobrovoljna mirovinska štednja
O dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, poznatoj kao III. mirovinski stup, ljudi su često slabije informirani. Ukoliko štedite u III. mirovinskom stupu, ostvarujete pravo na državne poticaje u iznosu od 15% do maksimalno 750 kuna godišnje. Da biste ostvarili maksimalan državni poticaj, potrebno je u dobrovoljnu mirovinsku štednju redovito uplaćivati minimalno 5 000 kuna godišnje. Trećim mirovinskim stupom upravljaju mirovinska društva tako što ulažu vašu imovinu (uplaćena sredstva) s ciljem da joj povećaju vrijednost. Dakle, ovaj oblik štednje, kombiniran s I. i II. mirovinskim stupom može vam osigurati mnogo bolji životni standard u mirovini.
Drugi oblici štednje
Pored štednje po viđenju i oročene štednje, u bankama imate i druge mogućnosti. Jedna od njih je rentna štednja koja je optimalna za štednju većih depozita koji daju i više kamate. Potom postoji mogućnost dječje štednje koja je oblik oročene štednje koju dijete može koristiti kada postane punoljetno. Banke nude i mogućnost stambene štednje koja podrazumijeva državne poticaje i po ugovoru omogućuje otvaranje dugoročnog stambenog zajma.
Osim bankovne štednje, štedi se i u zlatu. Štednja u zlatu može ostvarivati više prinose negoli štednja u bankama i do sada se pokazala kao otpornija na vanjske utjecaje poput inflacije, rata i slično. Kod štednje u zlatu nema obveze plaćanja naknada, poreza niti PDV-a, ali za ovakav oblik štednje ipak potrebno je dobro se oboružati znanjem i oprezom.
Štednja u dionicama i investicijskim fondovima može vam donijeti značajnije prinose negoli štednja u banci, no ovakve štednje su mnogo rizičnije i zahtijevaju visoku razinu financijske pismenosti, znanje o investicijama te o svim oblicima rizika, kao i redovito i pomno praćenje kretanja tržišta. Također je važno znati da se za štednju u dionicama i investicijskim fondovima plaćaju naknade i porezi.
