U lipnju ove godine završio je CEF-projekt „Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije“ u kojem je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio jedan od četiri partnera uz Tilde (Riga, Latvija), Rumunjsku akademiju znanosti (Bukurešt, Rumunjska) i Ured finskoga premijera (Helsinki, Finska). Glavni cilj projekta je bio razvoj sustava za strojno prevođenje između engleskog jezika i jezika država predsjedateljica tijekom 2019. i 2020. godine (Rumunjska, Finska i Hrvatska).
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u partnerstvu je s Rumunjskom akademijom, Uredom finskoga premijera te latvijskom jezičnotehnološkom tvrtkom Tilde razvio višejezično komunikacijsko pomagalo koje je svim sudionicima tijekom Predsjedanja Vijećem Europske unije u 2019. i 2020. godini u zemljama domaćinima (Rumunjska, Finska i Hrvatska) pomagalo u nadilaženju jezičnih barijera te im olakšavalo pristup raznim obavijestima.
Tijekom 18 mjeseci predsjedanja Vijećem Europske unije sve tri zemlje suočile su se s velikim količinama višejezičnih informacija i zahtjevima za brzim prijevodima. Zbog toga je razvijen „Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije“, sigurna platforma za prevođenje na temelju umjetne inteligencije koja osigurava prijevod teksta, dokumenata i mrežnih stranica na sva 24 službena jezika EU. U kratkom je vremenu postao polazišna točka za prevođenje koju koristi osoblje Tajništva predsjedanja, predstavnici iz raznih tijela EU-a, prevoditelji, novinari i posjetitelji koji su zajedno preveli preko 79 milijuna riječi u 6,5 milijuna rečenica. Vrsnome bi prevoditelju za to trebalo više od 150 godina. Prevoditelj za Predsjedanje Vijećem EU-a za smjerove hrvatski-engleski i engleski-hrvatski slobodno je dostupan na adresi https://hr.presidencymt.eu, a uskoro će dobiti i sučelje na hrvatskome.
Budućnost je ovoga projekta svijetla. U vremenu neprestanoga stvaranja digitalnih sadržaja postoji potreba za brzim strojnim prevođenjem koje se proteže i izvan okvira ustanova EU-a. U zemljama okupljenim oko projekta ovaj alat koriste i druge vladine ustanove i tijela javne vlasti jer on osigurava dosljednu uporabu ispravne terminologije, što je ključno u slučajevima kada se koordinacija prijevoda provodi na nacionalnoj razini.
U Hrvatskoj bi daljnji razvoj ovoga alata mogao biti osiguran kroz EU projekt Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva, vladine agencije odgovorne za razvoj e-uprave u Hrvatskoj, i istraživačkog tima prof. dr. sc. Marka Tadića s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. „Kroz taj bi se projekt razvio hrvatski nacionalni portal jezičnih tehnologija koji će biti dostupan ne samo javnoj upravi, već i sektoru obrazovanja, poslovanja ili bilo kojem drugom području djelovanja kojemu su potrebne jezične tehnologije i strojno prevođenje“, zaključuje dr. sc. Tadić.
