Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na temelju koje je pokrenut Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). U proteklih 40-ak godina manifestacija je izrasla u jedan od najjačih mehanizama kojima UN podiže svijest ljudi o nužnosti uvrštavanja pitanja zaštite okoliša među goruće probleme današnjice i potiču ih da postanu aktivni dionici održivog razvitka te preuzmu odgovornost za očuvanje planeta.
Ove je godine naglasak stavljen na otpad od hrane (Food Waste), a cilj je senzibilizirati javnost, dati smjernice i savjete kako smanjiti otpad od hrane. Naime, svake godine propadne 1,3 milijarde tona hrane što predstavlja trećinu svjetske proizvodnje hrane. Istovremeno jedna od sedam osoba u svijetu odlazi na počinak gladna, a više od 20 000 djece mlađe od pet godina dnevno umire od gladi.
Opterećenje okoliša
Svjetska proizvodnja hrane značajno opterećuje okoliš jer koristi 25% cjelokupne naseljive površine Zemlje i 70% ukupne potrošnje pitke vode te uzrokuje 30% emisija stakleničkih plinova i 80% ukupnoga krčenja šuma. Stoga je svjetska proizvodnja hrane jedan od najvećih uzročnika promjena u korištenju zemljišta i gubitka biološke raznolikosti.
Sprječavanje nastanka otpada od hrane započinje prilikom kupovine namirnica i nastavlja se u kućanstvu gdje se namirnice čuvaju i koriste. Iz toga se razloga u kampanji Ujedinjenih naroda građane poziva da razmisle prije nego nabavke hrane odnosno jela i tako pomognu očuvati okoliš (Think-Eat-Save).
Smanjenjem količine otpada od hrane opadaju i emisije metana s odlagališta otpada. Otpad od hrane čini značajan udio u biorazgradivom otpadu, a za praćenje već svima nam dobro poznatih ciljeva o smanjenju odlaganja biorazgradivog otpada te dodatno cilja iz Vodiča za provedbu Europske strategije za pametan i održiv razvoj – Europa 2020, prema kojem će biti potrebno do 2020. godine prepoloviti količine odloženoga otpada od hrane, podaci o tim količinama otpada su nam iznimno važni.
Osim uštede koje bi svako kućanstvo ostvarilo pravilnom i dobro organiziranom kupnjom, čuvanjem i pripremom hrane, doniranjem namirnica dobrotvornim ustanovama i sudjelovanje u sličnim akcijama koje danas organiziraju i mnoge trgovine u Hrvatskoj pomaže se i socijalno najugroženijim skupinama.
I Hrvatska u Eurostatovom projektu
Europa je sve svjesnija problema otpada od hrane pa su mnoge zemlje članice EU počele raditi na što boljem i kvalitetnijem prikupljanju podataka o ovoj vrsti otpada. Kako bi i Republika Hrvatska pružila pozitivan primjer, a time i pojačala kvalitetu podataka na tom području te si olakšala dio budućih izvještajnih obveza, Agencija za zaštitu okoliša se prijavila za Eurostatov projekt prikupljanja podataka o otpadu od hrane.
Agencija je također pripremila vodič za sprječavanje nastanka otpada za kućanstva koji osim što smanjuje opterećenja na okoliš i pozitivno utječe na očuvanje okoliša značajno štedi i kućni budžet (http://www.azo.hr/Letci).
U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša Agencija za zaštitu okoliša već tradicionalno, devetu godinu za redom publicira knjižicu „Okoliš na dlanu“ kako bi javnosti na razumljiv način prikazala odabrane pokazatelje stanja okoliša. Ovogodišnje izdanje dostupno je na Internet stranicama Agencije (http://www.azo.hr/OkolisNaDlanuI13) te u Info centru Agencije na Trgu maršala Tita 8.
