Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Izdvojeno

Svaki četvrti zaposlenik priznaje otvaranje ‘lažnog’ bolovanja

Stopa bolovanja u Hrvatskoj raste, baš kao i ukupan broj dana koje godišnje provedemo kod kuće zbog privremene nesposobnosti za rad, a svaki četvrti zaposlenik priznaje povremeno otvaranje lažnih bolovanja.

Stopa bolovanja u Hrvatskoj raste, baš kao i ukupan broj dana koje godišnje provedemo kod kuće zbog privremene nesposobnosti za rad, a svaki četvrti zaposlenik priznaje povremeno otvaranje lažnih bolovanja.

Osjetan rast stope bolovanja na teret poslodavca

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), u 2017. zbog bolesti smo, u prosjeku, s posla izostajali 10 dana godišnje (preciznije 10,79), dok je u 2018. ta brojka prešla granicu od 11 dana godišnje (11,36), što predstavlja rast od 5,2%.

U porastu je i prosječna stopa privremene nesposobnosti za rad koja je s 3,3%, koliko je iznosila u 2017., godinu dana kasnije skočila na 3,5%.

Posebno su to na svojoj koži, ali i novčaniku, osjetili poslodavci jer je prosječna stopa bolovanja u trajanju do 42 dana, za što trošak snosi poslodavac, porasla za gotovo 10%, dok je broj bolovanja koja traju iznad 42 dana, odnosno onih na teret HZZO-a, u 2018. godini porastao za 2,6%.

„Istraživanje ukazuje na sve nepovoljniji položaj poslodavaca. To potvrđuje podatak kako je rast bolovanja na trošak poslodavca gotovo 4 puta veći u odnosu na stopu bolovanja na teret HZZO-a, s time da poslodavac ne može kontrolirati opravdanost bolovanja dok HZZO to može, pa čak i kazniti doktore primarne zdravstvene zaštite“, ističe Igor Žonja, direktor portala MojPosao.

Usporedba s drugim zemljama

Ako navedenih 11 dana godišnje koje hrvatski zaposlenici provedu na bolovanju stavimo u širi kontekst i napravimo usporedbu s radnicima iz drugih europskih zemalja, otkrivamo kako se nalazimo u ‘zlatnoj’ sredini prema učestalosti otvaranja bolovanja.

Naime, istraživanje koje je 2018. godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje kako s posla najčešće izostaju stanovnici Njemačke, u prosjeku 18,3 dana godišnje, Česi na bolovanju provedu 15,6 dana, Slovenci 13,1 dan, Irci 9,9 dana, a najmanje izostanaka bilježe Francuzi (8 dana) i Portugalci (7,6 dana godišnje).

Doduše, ove podatke je potrebno uzeti s dozom rezerve jer svaka zemlja ima vlastita pravila kojima propisuje način prijave bolovanja i regulira što ide na teret poslodavaca, odnosno države. Primjerice, radnici u Njemačkoj, koja ostvaruje najviše dana bolovanja, za svaki dan izostanka moraju nositi dokumentaciju od liječnika pa ne čudi veći broj zabilježenih dana u sustavu.

S druge strane, zemlje u kojima se za jedan dan ili prvih nekoliko dana bolovanja uopće ne isplaćuje naknada zaposleniku, poput Francuske i Irske, bilježe i najmanje dana bolovanja jer zaposlenici u tim državama u najvećoj mjeri „prehodavaju“ bolest.

Otvaramo li lažna bolovanja?

Viroze i prehlade, gripa, prijelomi nogu i ruku, teže bolesti… sve su to opravdani razlozi zbog kojih uzimamo kraći ili duži predah od posla i odlazimo na bolovanje. No, s druge strane, postoje i oni primjeri kada se odlučujemo na ostanak kod kuće unatoč tome što nismo bolesni.

Prema podacima istraživanja portala MojPosao, svaka četvrta osoba u Hrvatskoj je barem jednom otišla na bolovanje iako je u tom trenutku bila zdrava, a prosječno trajanje takvih, ‘lažnih’ bolovanja iznosi 6 i pol dana godišnje.

“Omiljena” opravdanja su viroze i želučani problemi

Najčešće isprike za otvaranje ‘lažnih’ bolovanja su viroze (44%), želučani problemi (34%), stres (17%) te sezonske bolesti poput gripe (11%).

Oni koji ne posežu za ovim uobičajenim izgovorima, svoj nedolazak na posao opravdavaju drugim zdravstvenim tegobama – išijasom, bolovima u leđima, migrenama i zuboboljom.

Predah od posla češće uzimaju muškarci (27%) nego žene (20%), kao i radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu te osobe sa srednjom stručnom spremom.

‘Lažna’ bolovanja iz opravdanih razloga

Iako naša opravdanja za nedolazak na posao nemaju previše dodirnih točaka s istinom, istraživanje otkriva kako na ‘lažna’ bolovanja obično odlazimo iz sasvim opravdanih razloga.

Naime, nerijetko pravi uzrok naše odluke o otvaranju bolovanja ne pronalazimo u nedostatku motiva i želje za radom, već u iscrpljenosti (57%) i nagomilanom stresu (51%).

Doduše, dio ispitanika bolovanje koristi kako bi otišli na razgovor za posao kod drugog poslodavca (13%) ili negdje otputovali (12%), a svaki deseti zaposlenik ostaje kod kuće kako bi se oporavio od mamurluka (češće muškarci nego žene).

Od ostalih razloga, bolovanje otvaramo zbog dolaska majstora i radova u kući, ispita na fakultetu, bolesti kućnog ljubimca, ali i želje da cijeli dan ostanemo u krevetu uz Netflix.

A što kada smo doista bolesni?

S druge strane, onda kada im je zdravlje doista narušeno, popriličan broj osoba ne otvara bolovanje.

Primjerice, u slučaju blaže bolesti poput viroze ili prehlade, čak 81% zaposlenih u Hrvatskoj dolazi na posao, a bolest ‘prehodaju’.

Otprilike 8% anketiranih će u slučaju lakše bolesti doći na posao isključivo ako je riječ o hitnom slučaju, podjednak broj ljudi (8%) uzima slobodan dan, godišnji odmor ili otvara bolovanje, a 3% osoba ostaje raditi od kuće.

Zanimljivo, iako ih se redovito opisuje kao ‘nježniji spol’, žene se (83%) češće nego muškarci (76%) odlučuju na dolazak na posao usprkos bolesti.

Na pitanje izlazi li im poslodavac u susret i od njih ne traži otvaranje bolovanja u slučaju kraće bolesti, u trajanju jednog do dva dana, većina osoba (42%) odgovara kako mogu birati između bolovanja i godišnjeg odmora, kako im više odgovara.

Nešto više od trećine ispitanika (36%) može iskoristiti slobodan dan, dok četvrtina (23%) mora otvoriti bolovanje i donijeti doznake za svaki dan koji izostanu s posla. Svega 16% osoba tvrdi kako im poslodavci za vrijeme kraće bolesti nude mogućnost rada od kuće.

Što kažu poslodavci?

Prema podacima istraživanja, čak 62% poslodavca vjeruje kako njihovi radnici ponekad neopravdano izostanu s posla i otvaraju lažna bolovanja.

I dok se zaposlenici pravdaju virozama, prehladama i želučanim tegobama, poslodavci priznaju kako sumnjaju da se stvarni razlozi nedolaska na posao katkad kriju u mamurluku, produženom vikendu te druženju s obitelji i prijateljima.

Također, prema mišljenju poslodavaca, čak trećinu bolovanja čine „lažna“ bolovanja.

Rijetki provjeravaju zaposlenike

Više od polovice ispitanih poslodavaca (58%) je zaposlenika ulovila u laži oko bolovanja i to na način da ih je netko vidio kako šeću gradom ili su čak sami zaposlenici za vrijeme bolovanja objavljivali slike noćnog izlaska na društvenim mrežama.

Kada je o sankcijama ‘prijestupnika’ riječ, poslodavci prvenstveno posežu za razgovorom i opomenom radnika, a rijetko se odlučuju za novčane kazne, slanje kontrolora HZZO-a u domove zaposlenika ili davanje otkaza.

Velika većina poslodavaca (80%) je svjesna da njihovi zaposlenici nerijetko na posao dolaze onda kada su doista bolesni zbog čega im povremeno ‘lažno’ bolovanje lakše mogu oprostiti.

To potvrđuje i podatak kako, prema vlastitom priznanju, manje od trećine (29%) poslodavaca provjerava jesu li njihovi zaposlenici na bolovanju zaista bolesni ili nisu.

Prema mišljenju posloprimaca taj postotak je i nešto niži, jer svega 11% radnika smatra kako poslodavci provjeravaju opravdanost otvorenog bolovanja.

 

Pročitajte još:

Ljudski resursi

Kroz dva dana održavanja sajma studenti mogu poslušati 24 zanimljiva talka i sudjelovati na 16 radionica.

Ekonomija

"Što nakon srednje/faksa?” - pitanje je koje se ovih dana pitaju mnogi - srednjoškolci, maturanti, studenti, njihovi roditelji pa i poslodavci.

Izdvojeno

Znate li što se događa u uredima kada vas nema? Slijedite ove jednostavne korake kako bi vaš ured funkcionirao i u vrijeme vaše odsutnosti.

Komunikacija

Radite li dugo kod istog poslodavca ili često mijenjate poslove? Koji je idealan vremenski period za rad kod jednog poslodavca?

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.