Međutim, statistika pokazuje da oni, s Britancima, Francuzima i Španjolcima, u najmanjem postotku u Europi odlaze u inozemstvo raditi.
Odmah iza Švedske na ovoj listi nalazi se Hrvatska, čijih bi 43 posto radno aktivnih građana bilo spremno napustiti svoju zemlju zbog posla, samo što su za razliku od Šveđana oni to i pokazali osobnim primjerima – više od deset posto građana Hrvatske posao je pronašlo u nekoj drugoj članici Europske unije, što je slučaj još jedino s Rumunjima, Portugalcima i građanima Litvanije.
To što svaki deseti radno sposoban građanin Hrvatske živi van države, posljedica je, međutim, ‘stare’ migracije, a ne najnovije krize, napominje se u izvještaju Europske komisije, jer gotovo svi oni su u inozemstvu više od deset godina, a tek oko jedan posto njih je otišlo nešto kasnije i živi tamo manje od pet ili manje od deset godina. Sličan je slučaj i s iseljenim Porugalcima i Ircima. Razlog zbog kojeg idu je činjenica da je u EU broj njih koji su nezaposleni tri puta manji nego u rodnoj zemlji.
Ovo istraživanje pokazalo je i da su Slovenci sve skloniji emigriranju – pošto je njih 39 posto potvrdno odgovorilo na pitanje bi li se odselilo radi posla, našli su se odmah iza Hrvata na listi najmobilnijih Europljana.
U potragu za poslom van svoje države spremno je ići i 35 posto Španjolaca, kojih u ostalim članicama EU trenutno radi tek jedan posto, zatim 32 posto Mađara i Iraca. Iako stanje u Grčkoj nije ništa bolje, odatle bi se iselilo manje od očekivanog broja građana – 29 posto. Portugalci su još manje spremni na iseljavanje, pa o poslu preko granice razmišlja njih 22 posto.
