Svi rođeni nakon 1964.godine u mirovinu tek sa 67 godina

Ministar Mršić Nacionalnom vijeću za umirovljenike predstavio je projekciju prema kojoj će prijelazno razdoblje za povećanje radnog vijeka do 67. godina života trajati od 2020. do 2031. godine.

Tako će današnje četrdesetdevetogodišnjakinje raditi punih sedam godina dulje nego što rade ili su radile žene koje rođene 1954. godine i odlaze u mirovinu prema starim propisima. Mini mirovinska reforma jedna je od većih reformi koju Milanovićeva vlada priprema za jesen, a u njezinu će se dijelu nalaziti i odredba o povećanju radnog vijeka i za žene i za muškarce na 67 godina.

U Vladi su načisto sa time da treba povećati dob za umirovljenje na 67 godina, ali još nije donesena odluka kad će se ona početi primjenjivati.

Odlazak u mirovinu sa 67 godina već nakon 2030. godine prvi je spomenuo ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na zatvorenoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Tom je tijelu potkraj srpnja ministar predstavio projekciju prema kojoj će prijelazno razdoblje za povećanje radnog vijeka do 67. godina života trajati od 2020. do 2031 godine.

Tako bi samo generacije muškaraca rođenih 1954. godine i ranije odlazile u mirovinu prema sadašnjim uvjetima umirovljenja, a svi rođeni 1955 godine i kasnije radili dva mjeseca do dvije godine dulje – ovisno o starosti. Kompliciranija je situacija sa ženama, jer se njima već produljuje radni vijek za tri mjeseca godišnje dok se ne izjednače sa muškarcima.

Taj je proces počeo 2010. i trajat će sve do kraja 2029., od kada će žene u punu mirovinu sa 65. godina. Iduće godine tako žene moraju raditi do 61. godine života za starosnu mirovinu, a od 2020. godine to bi se usklađenje ubrzalo i radni vijek bi se produljivao ne tri već pet mjeseci godišnje kako bi uhvatile korak sa muškarcima. Jedno prijelazno razdoblje još nije ni završilo, a sustiže ga drugo, a kako je krenulo neće dugo proći i do trećeg.

Tako nešto proljetos je sugerirao MMF, koji je predložio Hrvatskoj da odmah donese odluku o povećanju dobi za umirovljenje te ubrza dinamiku usklađenja i na taj način smanji pritisak na mirovinski sustav i zadrži izdatke za mirovine pod kakvom takvom kontrolom.