Kretanje bruto društvenog proizvoda od 2000. do danas pokazuje da se realno gospodarstvo vratilo na razinu iz 2006., a stabilan rast tijekom godina ostvaruju samo financijska industrija i država. Ponovo se i u statističkom prikazu vidi da se krizi nije prilagodio javni sektor, a da banke žive u vlastitom svijetu, dok su trgovina i prerađivačka industrija, grane koje su, uz državu, i najveći poslodavci, još u recesiji.
Građevina potopljena
Večernji list piše da je najteže stanje je u građevinarstvu, koje se opsegom vratilo u 2003., ako se uspoređuju ostvarena bruto dodana vrijednost u stalnim cijenama s referentnom 2005. U prvom tromjesečju godine u građevinarstvu je ostvareno samo 3,04 milijarde kuna vrijednosti, što su daleko najgora tri mjeseca u posljednjih devet godina. U najboljim danima, odnosno u drugom tromjesečju 2008. godine, građevinari su stvorili vrijednost od 5,5 milijardi kuna.
Trgovina, u kojoj radi više od 230.000 ljudi, doživljava kolaps. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se u posljednje tri godine u trgovini ostvaruje promet sličan onome iz 2005. pa se u trgovini na malo i veliko stvara vrijednost od 50 do 51 milijardu kuna. Depresija potrošnje građana oslikava se i u pokazateljima na kvartalnoj razini, iz kojih je jasno da Hrvati ne troše ništa više nego u 2004. godini, odnosno davno prije procvata ekonomije. Ako se ne troši, onda je teško očekivati i rast proizvodnje. Prerađivačka industrija u prvom tromjesečju proizvela je vrijednost od 7,8 milijardi kuna po stalnim cijenama, čime smo se vratili na 2000.
Banke i država po svom
Dva sektora koja ne znaju za krizu su država i banke. Financijska industrija povećala je tijekom godina bruto dodanu vrijednost za 52 posto. Nema godine u kojoj nisu ostvarili rast, a krizi su odoljeli čak i na njezinu vrhuncu. Godine buma za banke i osiguravajuće kuće bile su 2004. i 2005., nakon čega je, treba priznati, rast nešto usporen, ali ipak konstantan. Država, pod kojom se podrazumijeva javna uprava i obrana, obrazovanje te djelatnosti zdravstvene i socijalne skrbi, drži se oko iste vrijednosti sve od 2000.
Ipak, u stalnim cijenama vidi se da su troškovi države rasli upravo u vrijeme krize, kada su ostali sektori bilježili znatan rast. Iako nije riječ o visokim vrijednostima, rast sa 8,2 milijarde kuna u prva tri mjeseca 2007. na 8,7 milijardi kuna u prvom tromjesečju 2012. pokazatelj je da se javni sektor nije ni osvrnuo na situaciju u kojoj se gospodarstvo nalazi. Naposljetku, BDV je u dvanaest godina narastao za oko 28 posto, ali od 2007. stalno pada pa je ukupna ekonomija u dijelu u kojem se stvara dodana vrijednost ispod razine iz 2006. godine.
U tri mjeseca ulaganja samo 13 milijardi kuna
U prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je uloženo 12,9 milijardi kuna. Zadnji put je tako malo investirano prije devet godina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto investicije lani su iznosile samo 57,75 milijardi kuna, što je razina usporediva isključivo sa 2003., odnosno erom prije punog zamaha cestogradnje. Daleko je to od rekordnih vrijednosti investicija iz 2008., kada je u godinu dana stvoreno novih 85 milijardi kuna gospodarskih objekata, pogona, zgrada ili preuzimanja. Brojke iz gospodarstva pokazuju da se amortizacija u gospodarstvu kreće oko 37 milijardi kuna, što govori da su se nova ulaganja opasno približila iznosima otpisa vrijednosti starih investicija.
