Svi su sektori pogodni za razvoj društvenih poduzeća u Hrvatskoj, ali to su prije svega socijalna skrb, odgoj, obrazovanje, upravljanje otpadom, obnovljivi izvori energije i ekološka proizvodnja hrane, složili su se sudionici okruglog stola magazina Banka o društvenom poduzetništvu održanom u utorak u Zagrebu.
Sudionici okruglog stola pokušali su odgovoriti na pitanja tko su i kako posluju društveni poduzetnici u Hrvatskoj, kako se financiraju i kako raspoređuju eventualnu dobit, te koja je uloga banaka i države u poticanju društvenih poduzetnika.
Dva su povoda za okrugli stol: predstavljanje dobitnika natječaja Zagrebačke banke „Moja zajednica“ a drugi je Nacionalna strategija o društvenom poduzetništvu čiji je nacrt prijedloga na javnoj raspravi do 4.travnja.
Zagrebačka banka spremna je društvenim poduzećima pomoći, prije svega savjetom, ali i relaksiranjem kriterija za odobravanje kredita socijalnim poduzećima, izjavio je Nenad Mećava, direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke.
Mećava je naglasio važnost banaka u pomoći društvenim poduzećima da stvore poslovne planove koji su tržišno usmjereni, kako bi društvena poduzeća bila sposobna na održiv način ispunjavati svoje proklamirane ciljeve i to u svim sektorima.
A društveno je poduzetništvo, pojasnila je sudionica okruglog stola Andreja Rosandić iz međunarodne nevladine udruge NESst Hrvatska, svako poduzetništvo koje donosi društvenu korist i rješava kritične društvene probleme na financijski održiv način.
Katarina Ivanković-Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava rekla je kako u Hrvatskoj još nije poznat broj društvenih poduzetnika, jer se dosad u Hrvatskoj nismo ni bavili njihovom definicijom.
U Strategiji društvenog poduzetništva koju priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, društveno poduzetništvo je temeljeno na društvenoj, socijalnoj i okolišnoj odgovornosti, u poduzećima koja veći dio svoje dobiti ulažu u razvoj svoje djelatnosti i ispunjavanje svojih proklamiranih ciljeva. Socijalni poduzetnik ulaže najmanje 75 posto svoje dobiti u razvoj posla i ispunjavanje tih ciljeva.
Ivanković-Knežević je najavila da će država u sljedećem razdoblju osigurati do 300 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva kroz razne programe, od izravnih bespovratnih poticaja, preko povoljnih kredita u suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama, sve do garancijskog fonda i sredstava iz Europskog socijalnog fonda.
Na okruglom stolu sudjelovala je i Melita Filipec iz društvenog poduzeća Hedona iz Križevaca, koje zapošljava osobe s invaliditetom, koja je naglasila da društvenim poduzećima treba savjetodavna podrška i nakon početka poslovanja.
Zaba društvenim poduzećima dodijelila potpore
Zagrebačka banka dodijelila je 37.500 eura potpora za pet društveno poduzetničkih projekata u sklopu natječaja Moja zajednica.
Nagrade su dobili:
Udruga za održivi razvoj Hrvatske UZOR iz Koprivnice, s projektom: Teretnim biciklom do održive zajednice, kojem je cilj uspostaviti besplatan sustav prikupljanja otpadnog papira teretnim biciklima od vrata do vrata.
Udruga za mlade Alfa Albona iz Labina dobila je potporu za projekt zgrade društvenog poduzetništva, prenamjene učeničkog doma u hostel s polivalentnom dvoranom za konferencije i dodatnim sadržajima za mlade i aktivne goste.
Autonomni centar ACT Čakovec dobio je potporu za razvijanje projekta Domače jelo – restoran, catering i trgovina u kojem će, uz zapošljavanje marginaliziranih skupina, plasirati i proizvodi lokalnih proizvođača organski uzgojene hrane.
Socijalna zadruga Pružimo ruke iz Bjelovara dobila je s projektom Ceker za laptop potporu za svoje ciljeve socijalizacije žena žrtava obiteljskog nasilja i nezaposlenih žena. Ceker za laptop su u udruzi razvili s modnom dizajnericom Minom Petrom.
Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida iz Čakovca dobilo je od Zabe potporu za otvaranje poduzeća Izvor, koje će se baviti proizvodnjom kožne galanterije za korporativni sektor.
