Vodeći računa o epidemiološkoj situaciji i zdravlju radnika, velik broj poslodavaca u Hrvatskoj svojim zaposlenicima i dalje omogućuje rad od kuće. Dakako, ako im priroda posla kojim se bave i dostupne tehničke mogućnosti to dozvoljavaju.
Portal MojPosao je istraživanjem u kojem je sudjelovalo više od 1100 ispitanika doznao jesu li, i pod kojim uvjetima, tvrtke nastavile s radom od kuće.
Trenutno na daljinu radi trećina zaposlenih
Nakon proljeća i potpunog lockdowna kada je dvije trećine građana radilo od kuće, preko ljeta je iz udobnosti vlastitog doma – barem djelomično – radila trećina zaposlenih (32%).
Preostali dio radnika (68%) je za to vrijeme radio isključivo u prostorima tvrtke.
Polovica radnika koji su na proljeće radili na daljinu sada rade iz ureda, dok je svaka druga osoba nastavila raditi od doma (29% u potpunosti, a 22% djelomično).
U predstojećem periodu jeseni i zime, odnosno u razdoblju sve učestalijih viroza, građani vjeruju kako će nešto češće nego dosad raditi od kuće.
Prema mišljenju ispitanika, tijekom jeseni i zime čitavo vrijeme će na daljinu raditi svaka deseta osoba, a istovremeno će porasti broj oni koji djelomično rade od kuće (29%) i smanjiti se udjel zaposlenih koji isključivo rade u uredima (57%).
Među zaposlenima koji bi mogli raditi od kuće (posao im to dozvoljava), ali trenutno rade iz ureda, baš kao i u proljeće, većina bi htjela raditi od kuće (71%).
Radno mjesto – od kuće
Dvije trećine radnika koji barem povremeno rade na daljinu kod kuće ima radni stol, odnosno osnovne uvjete za rad.
S druge strane, svaka četvrta osoba je nedostatku boljeg rješenja posao odrađivala radeći za kuhinjskim stolom, dok je 13% ispitanika radilo gdje su stigli, odnosno nisu imali fiksno radno mjesto, pa su posao odrađivali na kauču, krevetu ili čak na podu. Manji dio ispitanika (4%) „uselio“ se u dječju sobu, za njihov radni stol.
Od opreme se iz tvrtke, osim računala, posuđivalo štošta: monitori (64%), telefoni i mobiteli (38%), stolci (10%), tipkovnice, miš, printeri, docking stationi (8%), ali i stolovi (5%), čak i biljke (6%).
Kako je sve manje izgledno da će se svi zaposlenici vraćati u urede u narednom periodu, trećina zaposlenih (31%) razmišlja o kupnji radnog stola i stolca za ‘kućni ured’, dok ih je petina (20%) tu kupovinu već obavila. Polovica (49%) ispitanika odlučila se snalaziti kao i do sada.
Radnici koji su već odradili kupovinu poslovnog namještaja to su uglavnom financirali iz ‘vlastitog džepa’ (77%), svaki deseti zaposleni (11%) je dobio djelomičnu subvenciju od poslodavca, a podjednak broj ljudi (12%) ističe da su imali sreće jer im je poslodavac u potpunosti financirao opremanje doma poslovnim namještajem.
Kao i kod kupnje namještaja, troškove režija nastalih uslijed rada na daljinu većinom (83%) snose sami zaposlenici, dok je u 17% slučajeva taj trošak podmirila tvrtka.
Bez obzira što su sami obavili kupovini i sami plaćaju uvećane režije, građani smatraju kako bi nastale troškove trebala pokriti tvrtka, ali i država kroz neoporeziva davanja poslodavaca.
Općenito, ispitanici trenutni Zakon o radu ocjenjuju neprikladnim za ovu situaciju, tvrdeći da je jednostavno zastario i da bi ga trebalo mijenjati (87%), dok 13% ljudi misli kako je ovo izvanredna situacija i zbog toga ne treba mijenjati zakon.
