“Gospodin Goldstein je u pravu – svima je jasno da Plan 21 nije uspio, no, ja sam još prije godinu dana rekao da da to i nije pravi gospodarski plan, već politikantski document i da, ukoliko iza toga ne stoji ozbiljnija razrada, neće biti značajnih promjena”, kaže Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu komentirajući informacije da je posebni savjetnik premijera Milanovića, Slavko Goldstein, kazao kako plan 21 nije dao rezultate te da Vlada treba osmisliti tri do pet novih ciljeva koje će predstaviti građanima i pobrinuti se da ih i provede do kraja mandata. Goldstein navodi „opće točke“ koje se godinama spominju, kao što je smanjenje broja gradova i općina, broja zaposlenih u javnim poduzećima i javnoj upravi. No, Jurčić smatra kako su i to preopćenite ideje, oko kojih ne bi trebalo previše razgovarati.
Jurčić: Vlada ne zna provesti reforme
“Odavno znamo da bi u državnim poduzećima trebalo provesti reforme, no niti jedna Vlada nije znala kako. Prečesto govorimo o višku zaposlenih u državnoj upravi i uspoređujemo taj broj sa brojem zaposlenih, što je pogrešno. Državna uprava je na usluzi svim građanima Hrvatske i kad gledate na taj način, jasno je da nije problem u višku ljudi, nego u neefikasnosti uprave. A i to je nešto s čime se vlasti nisu znale nositi”, kaže Jurčić. Dodaje kako se slaže da bi Vlada trebala postaviti nove jasne ciljeve, no i tu je, po njemu, sve jasno: to ne može biti svođenje proračunskog deficita na nulu, održavanje tečaja kune, ili svođenje minusa građana na nulu. “To mogu biti popratni efekti, a ne mjere. Jedini pravi i ozbiljan cilj treba biti povećanje proizvodnje i zaposlenosti”, kaže Jurčić.
“Po broju zaposlenih i drugim efektima u proizvodnji vratili smo se na 2003. i jedini cilj koji bilo koja Vlada može imati je povećanje proizvodnje. To rade sve ekonomije koje su se uspjele izdignuti u ovoj krizi. Primjer je i Središnja banka u Americi, koja svoju politiku usmjerava isključivo u mjere koje podižu proizvodnju, čime raste i broj zaposlenih. Naša Vlada očito ne zna kako”, kaže. Dodaje kako je rast industrijske proizvodnje u siječnju mala utjeha. Prvo zato što je riječ o jednom mjesecu, nakon dugotrajnijeg razdoblja u kojemu smo bilježili pad, a drugo zato što to ne ukazuje na trendove, nego na činjenicu da su građani u situaciji u kojoj nema drugog načina za preživljavanje prisiljeni sami boriti se za život, pa pomalo pokreću resurse kojima si mogu pomoći. No, takav pomak je kratkog daha, smatra. “Stoga Vladi ne bih preporučio tri do pet mjera na koje se treba koncentrirati, nego postavljanje jednog ozbiljnog cilja: pokretanje proizvodnje”, zaključuje.
Matijašević: Nužna porezna reforma
I Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, kaže – sve je jasno, Plan 21 nije se niti počeo ostvarivati, niti u jednom segmentu, što dokazuju statistički podaci, među kojima sindikalca u realnom sektoru najviše „žuljaju“ pad industrijske proizvodnje, drastičan pad broja radnih mjesta u tom sektoru te činjenica da je za mandata ove vlasti prepolovljen broj investicija. “Vlada bi hitno trebala pripremiti poreznu reformu koja će rasteretiti građane i poduzeća te u suradnji s bankama osigurati poticajne kreditne linije koje će pokrenuti gospodarstvo. Trebamo se koncentrirati na proizvodnju, prije svega prerađivačku i poljoprivredno prehrambenu i to proizvodnju koja je orijentirana prema izvozu. I najvažnije – treba pokrenuti investicije te riješiti administrativne prepreke, koje će pozitivno utjecati i na građevinski sektor”, navodi Matijašević.
“Ako Vlada sa ostvarenjem ovih mjera ne krene odmah, vjerojatno će nastati izvanredne okolnosti, odnosno, opravdani gnjev građana potaknut će prijevremene izbore. A to ne bi bilo dobro, jer to znači dodatne troškove i usporavanje u reformama, što opet plaćaju – građani”, zaključuje.
Tica: Tržište cijena mora biti pod kontrolom
„Premijer je i rekao da je ovo zadni proračun koji se donosi bez prioriteta pa je očito da postoje razmišljanja u pravcu da se moraju definirati neki konkretniji ciljevi. I to tako da će ciljevi nižeg ranga tome biti podređeni, jer je to jedini način da ih ostvarite“, kaže Josip Tica, profesor makroekonomije na Ekonomskom fakultetu. Do sada, dodaje, Vlada je povukla i neke dobre poteze, no, efekti su se raspršili zbog toga što se vrijeme i ljudi troše na nizu detalja koji su u ovom trenutku manje važni.
„Ljudima je, primjerice, manje važno koliki će biti rast BDP-a, odnosno, kada ćemo ga ostvariti, koliko su važna radna mjesta. Stvaranje uvjeta za to da privatni sektor može povećati broj zaposlenih je svakako najvažnije što Vlada mora učiniti hitno. Da bi se to postiglo, trebamo liberalizirati uvjete otpuštanja, radi lakšeg novog zapošljavanja, premjestiti porezno opterećenje sa rada na druge segmente, primjerice, kroz porez na nekretnine“, smatra Tica. Među važnije prioritete ubraja i kontrolu troškova života.
„U ovim uvjetima u kojima padaju plaće i sve je veći broj zaposlenih, ne možete prepustiti tržište cijena bez kontrole. Raznim bi mjerama trebalo utjecati barem na cijene osnovnih životnih troškova, kako bi se ljudima omogućilo da prežive“, kaže Tica.
