Iako ih je većina istaknula da bi te mjere prihvatili jer su neizbježne, nekolicina ih je ipak naglasila kako su trenutni uvjeti “plodno tlo” za provedbu takvih mjera te da jednom treba reći “dosta” i krenuti s racionalizacijom.
Sve mjere moraju biti dosljedne
Ističu da konkretne promjene mogu potaknuti jedino nepopularne mjere koje odmah nakon donošenja daju rezultate, ali one moraju biti dosljedne i odnositi se na sve društvene skupine jednako.
Ipak, smatraju da minimalna zdravstvena i socijalna prava svakog građanina moraju ostati zajamčena, a svih ostalih pogodnosti treba se kratkoročno odreći zbog dugoročnog napretka.
Provedbu samo nekih nepopularnih mjera prihvatilo bi 17 posto ispitanika, pri čemu bi većina prvenstveno podržala racionalizaciju broja zaposlenika u javnim službama i rezanje bespravno stečenih povlaštenih mirovina.
Ipak, 48 posto ispitanih ne bi prihvatilo provedbu niti jedne mjere koja zadire u socijalna prava građana, bez obzira na koji način su ta prava stečena.
“Štednja da, ali ne na nama”
Njihova razmišljanja mogla bi se podvesti pod zajednički odgovor “štednja obavezno, ali ne na nama”.
Ti ispitanici smatraju da takve mjere ne bi jednako utjecale na sve društvene slojeve, zbog čega bi se odricati trebali prvo oni koji imaju najviše.
Pod tim misle na smanjivanje dužnosničkih plaća i mirovina, oduzimanje bespravno stečene imovine, oporezivanje bogatstva, ali i obračun s korupcijom.
Također, nekolicina ih je naglasila da ne bi prihvatili takve mjere štednje jer bi one najsnažnije utjecale na one koji su najmanje odgovorni za krizu, obične radnike, dok bi “moćnici” i dalje imali dovoljno sredstava za luksuzan život.
Također, pojedinci smatraju da bi država ukidanjem jednom danih prava pokazala svoju nedosljednost.
Anketa je provedena u ožujku na uzorku od 605 ispitanika, podaci su dobiveni putem ankete provedene na portalu MojPosao, a iako se rezultati ne mogu generalizirati ipak su indikativni, napominju s portala.