U urede uprava javnih i državnih poduzeća proteklih je dana trebao stići najavljivani naputak Vlade kojim se (i) od njih zahtijeva da sa sindikatima krenu u preispitivanje materijalnih prava kroz izmjene kolektivnih ugovora. U taj će posao vjerojatno krenuti tek od rujna pa i uz pretpostavku da se uspješno okonča, ove godine ne treba očekivati značajnije efekte.
Što to znači, nagovijestili su polugodišnji pokazatelji poslovanja dvadesetak javnih i državnih poduzeća. Većina ih (i) u prvoj polovici godine bilježi pad prihoda, čak 18 od 20 ih je iskazalo lošiji rezultat nego lani, a izdatke za zaposlene rijetki su osjetnije smanjili, dok su ukupno gledano ti troškovi povećani. U pogledu veličine i (ne)efikasnosti širega javnog sektora Vlada se zasad, dakle, nema baš čime pohvaliti iako mnogi ekonomisti upravo taj problem odavno ističu kao jedan od većih u hrvatskom gospodarstvu, a restrukturiranje i reforme u toj sferi kao jedan od glavnih prioriteta. Sindikati pojedinih javnih/državnih tvrki reći će kako im plaće nisu povećavane, osim kroz usklađenja po godinama staža, ali u cjelini su troškovi zaposlenih u 21 tvrtki za koje je Ministarstvo financija objavilo rezultate poslovanja povećani za 37 milijuna kuna, na 4,16 milijardi.
Rast izdataka za plaće
Glavnina tog povećanja rezultat je, doduše, rasta kod nekoliko velikih sustava, i to onih s vrha liste prioritetnih kandidata za restrukturiranje – Hrvatske šume, Hrvatske željeznice i Hrvatske autoceste. Kod njih su polugodišnji troškovi zaposlenih dosegnuli 1,46 milijardi kuna i za 35 milijuna su veći nego lani, ali relativno je rast izdataka za plaće i prateće namete i veći, primjerice, u Autocesti Rijeka Zagreb (više od 6 posto) ili Plinacru, u kojemu rast tih izdataka (za 3,3 milijuna ili 13 posto) pripisuju otpremninom za bivšeg direktora i širenju direktorskog tima.
Čelnici nekih javnih tvrtki još su prije nekoliko mjeseci otvorili pitanje kolektivnih ugovora, ali je prevladao strah od ceha po tužbama (koji je svojedobno u HEP-u posve poništio uštede). Koliko je poznato, HŽ Infrastruktura zasad je usamljen primjer dogovorenih izmjena kolektivnog ugovora u smjeru smanjenja prava radnika.
Ipak, u Željeznicama su izdaci za zaposlene od lanjskih veći za 10-ak milijuna kuna.HŽ se prema konsolidiranom izvješću (s 5 tvrtki) istaknuo i produbljavanjem polugodišnjeg gubitka na 174 milijuna kuna, što je gotovo 120 milijuna više nego lani. Za nešto manje od toga porasle su mu i obveze. One su ipak znatno jače porasle kod investicijski aktivnijih sustava poput Hrvatskih voda kojima je zaduženost porasla sa 917 milijuna na više od 1,5 milijardi kuna.
Produbljen gubitak
Obveze po kreditima i obveznicama u glavnoj investicijskoj uzdanici, Hrvatskoj elektroprivredi, dosegnule su gotovo 5,9 milijardi kuna i u odnosu na lani veće su 1,2 milijarde kuna. Povećanju ukupnih obveza HEP-a za ukupno 1,6 milijardi kuna pridonio je i zamijetan porast obveza prema dobavljačima.
HEP je tako dao najjači pečat zbirnom pogoršanju rezultata 20 javnih/državnih tvrtki za više od 1,1 milijardu kuna, bilo kroz smanjene dobiti ili produbljavanje gubitaka. No, i kad se izuzmu HEP i HAC (za koji se ne iskazuje dobit/gubitak), ukupni rezultat ostalih je za oko 300 milijuna kuna lošiji.
Od 19 preostalih tvrtki njih 11 je iskazalo dobit, a 8 gubitak, ali minus gubitaša premašuje pola milijarde kuna, dok su svi ‘dobitaši’ ostvarili ukupno oko 230 milijuna kuna dobiti. Obveze HAC-a, ARZ-a i HC-a sredinom ove godine dosežu gotovo 38 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 2,6 milijardi. Predstoji očito vruća sindikalna jesen u kojoj će se trasirati i rezultati javnih poduzeća za 2013. godinu.
