Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Izdvojeno

Tržište “nesvrstanih” i ex-Yu važnije nam je od EU – tu smo konkurentni danas!

S čovjekom koji je bio predsjednik dvije različite države i na najvišim državničkim funkcijama boravio pola života može se razgovarati o više-manje svemu. Za Mesića smo pripremili set gospodarskih pitanja – pročitajte što bivši predsjednik misli o Kini, EU, “200 Tuđmanovih obitelji” i zemljama bivše Jugoslavije…

S čovjekom koji je bio predsjednik dvije različite države i na najvišim državničkim funkcijama boravio pola života može se razgovarati o više-manje svemu. Za Mesića smo pripremili set gospodarskih pitanja - pročitajte što bivši predsjednik misli o Kini, EU, "200 Tuđmanovih obitelji" i zemljama bivše Jugoslavije...

Koje su po vašem mišljenju najznačajnije odluke/greške/nečinjenja koja su nas dovela do naše „made in Croatia“ krize?

Nažalost, robovali smo određenim klišejima, preživljenim modelima koji u svijetu više nisu prolazili. I neoliberalizam je čini se došao do svog vrhunca, postao je kontraproduktivan. Sada je na snazi kapitalizam bez kapitalista. Jer da bi kapitalist ušao u neku veliku investiciju, on mora priskrbiti novce, mora štedjeti ili se zaduživati. U neokapitalizmu ne odlučuje kapitalist nego menadžer. Oni su bez odgovornosti. Ukoliko on u svojim poslovnim planovima ne uspije, prelazi u drugu kompaniju, a vlasnici kapitala (i njihovi radnici) plaćaju cijenu neuspjeha.

Koja je danas razlika između zemalja bivše Jugoslavije i Hrvatske u gospodarskom, političkom i pravnom smislu? Jesmo li napravili očekivani odmak od istočnih susjeda?

Mislim da jesmo napravili odmak, iako smo mogli napraviti i znatno više. Objektivno, bili smo u zaostatku zbog rata ali rat je daleko i na njega se više ne valja vaditi. Dobrim dijelom smo sami krivi zbog situacije u kojoj se naše gospodarstvo našlo.

Možete li to pojasniti?

U pretvorbi društvenog vlasništva stvari su krenule kliziti prema dolje. Kada je trebalo naći titulara vlasništva da bi se uključili u tržišnu privredu, mi smo morali društvenom vlasništvu naći titulara. Bila su moguća dva pristupa: bivši vlasnici kojima je posjed ili tvornica nacionalizirani dobiju svoj dio, ne cijeli jer je kapital u međuvremenu oplođivan, radnici su radili također su trebali dobiti dionice. Time bi dobili titulara vlasništva i mogli smo se uključiti u krug zemalja tržišne privrede. Ali to bi značilo da smo dobili vlasnika koji može raspolagati svojom imovinom: prodati ju ili čekati dividendu, kako odluči.

Odlučilo se za drugi pristup, da se Hrvatska podijeli na 200 obitelji, tada su govorili po uzoru na Francusku kojom također upravlja dvjestotinjak obitelji. Zaboravilo se pritom kako francuske obitelji imaju višestoljetnu tradiciju i nisu se pojavile „niotkud“ sa sumnjivim jamstvima i bez realnog kapitala. Preuzeli su firme koje nisu znali voditi. Sjetite se Prvomajske, Jedinstva ili Jugoturbine. Sada su te firme uništene, supstanca im je prodana a radnici na ulici.

Što učiniti s velikim firmama naslonjenim na državu? Što učiniti s brodogradilištima primjerice?

Pa čovjeku s mrvicom zdrave logike mora biti čudno – kako brodogradilišta posluju s gubicima, a svi njihovi kooperanti posluju s dobiti? Što se tu događa? Zašto ne postoje kontrolni mehanizmi koji bi spriječili takve pojave? I sada imate hrvatske banke koje smo sami sanirali, pa tek onda prodali strancima, koje nije pretjerano briga za razvoj hrvatskih kompanija. Zato hrvatska brodogradilišta u budućnosti vidim kao specijalizirana i vezana uz moćnije svjetske kompanije iz te branše.

Koje je tržište Hrvatskoj važnije – regionalno (manje, slabija kupovna moć ali su naši brendovi poznati potrošačima) ili tržište EU (veliko, kupovna moć ali i konkurencija vrlo jaka)

Hrvatskoj su važna sva tržišta koja žele našu robu. Neki u Hrvatskoj su s podsmjehom dočekivali moje inicijative prema bivšim Nesvrstanim zemljama. Naše tvrtke u tim zemljama bile su prepoznatljive, kao i proizvodi. Hrvatskoj te zemlje mogu biti tržište i važno je da smo u tim zemljama konkurentni već danas. To isto vrijedi i za naše najosnovnije tržište – naše susjedstvo. Tu potrošači prepoznaju naše brendove i cijene ih. Pa sigurno da ne možemo tulipane prodavati Nizozemskoj…

Zalagali ste se i za jačanje gospodarskih odnosa s Kinom…

Iluzija je otvoriti tržište od 1,3 milijarde stanovnika. Mi možemo nastupati prema nekim gradovima ili pokrajinama. Naši proizvodi se mogu plasirati u neke njihove trgovačke ili hotelske lance… Tu možemo biti uspješni. Imate sto milijuna Kineza koji imaju novac i vole putovati. Tu je red na nama, na našoj državi, koja im mora olakšati liberalniji režim. Pa što ako pokoji Kinez „zaluta“ u Hrvatskoj kao vratima na putu prema nekoj zemlji EU? Takvih izoliranih slučajeva uvijek će biti. Ne treba se plašiti Kineza. Nagađanja tipa „što će biti za sto godina“ su bezvezna. Za sto godina će biti što će biti, ali mi danas trebamo gledati svoje interese.

Hrvatska je zatvorila sva poglavlja i dobila datum ulaska u EU. Koliko je taj konačni datum bitan pred ove parlamentarne izbore?

Bez obzira na izbore, za Hrvatsku je jako važno da je završila pregovore i ušla u možda i najznačajniji klub država na svijetu. EU nam je važna zbog standarda, a pretpostavljamo da će visoki standardi doći i do nas. Ipak na kraju ovisimo o sebi i o našoj umješnosti će ovisiti koliko ćemo od ulaska u EU profitirati.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Blog Lifehack tvrdi da su ljudi koji piju kavu uspješniji.

Komentari

Excel je postao neizostavan alat u poslovnim okruženjima diljem svijeta zbog svoje sposobnosti organizacije, analize i prezentacije podataka u raznolikim industrijama.

Komunikacija

Taj početni dojam nije uvijek najtočniji, ali ga je obično teško preokrenuti ili poništiti i često bude temelj za daljnji odnos između dvije osobe.

Lifestyle

Poradite na koncentraciji jer samim time ćete bolje raditi i osjećat ćete se zadovoljniji zbog rezultata. Evo nekoliko savjeta za bolju koncentraciju!

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.