Novosti

U 2010. na naplatu stiže 2,15 milijardi eura duga, harač će ostati!

Na američkom tržištu investitori lakše prihvaćaju rizičnije ulaganje pa nije isključeno da Vlada ponovno odluči plasirati obveznice na tom tržištu. Spremnost na uštede, reforme te, u konačnici, i brzina pregovora s EU bit će temeljni čimbenici koji će utjecati na cijenu zaduživanja države na stranom tržištu. O tome treba razmišljati što prije, jer je prvo dospjeće duga euroobveznica od 500 milijuna eura već u veljači. A država će, kao i dosad, stare dugove vratiti novim zaduživanjem.

Na američkom tržištu investitori lakše prihvaćaju rizičnije ulaganje pa nije isključeno da Vlada ponovno odluči plasirati obveznice na tom tržištu. Spremnost na uštede, reforme te, u konačnici, i brzina pregovora s EU bit će temeljni čimbenici koji će utjecati na cijenu zaduživanja države na stranom tržištu. O tome treba razmišljati što prije, jer je prvo dospjeće duga euroobveznica od 500 milijuna eura već u veljači. A država će, kao i dosad, stare dugove vratiti novim zaduživanjem.

U 2010. na naplatu dolazi 2,150 milijardi eura duga. Sredinom godine Vlada se odlučila zadužiti na američkom tržištu gdje investitori lakše prihvaćaju rizičnije ulaganje, pa nije isključeno da se donese ponovna odluka o plasmanu obveznica na tom tržištu. Jedini je problem zaduživanja u dolaru valutni rizik, a koliko će dolar biti volatilan i hoće li ojačati, teorije analitičara su različite.

Naša vječna dvojba – kako se jeftino zadužiti?

Popuste li središnje banke u vođenju ekspanzivne monetarne politike, odnosno ako povuku likvidnost, doći će i do volatilnosti. Takvo što najavljuje se sredinom godine, kada bi FED i ECB mogli povećati referentne kamatne stope – kaže za Večernji list Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HAAB-a. Veća kamata utjecat će i na nas, na veću cijenu zaduživanja. U svakom slučaju fiskalna prilagodba, tvrdi Stojić, bit će najvažniji faktor povoljnosti zaduživanja.

Najviše dugova na naplatu dolazi u početku godine, kada je najslabije punjenje poreznih prihoda. U proračunu su dane oprezne prognoze, prije svega za porez na dobit i dohodak. Očekuje se bolji priliv od PDV-a. No, s obzirom na očekivani pad osobne potrošnje, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, sumnja u takve prognoze.

Više na Banka.hr

Click to comment

Novosti

Agencija Standard & Poor's (S&P) snizila je danas dugoročni kreditni rejting Zagrebačke banke s 'BB+' na 'BB', u skladu s prošlotjednim sniženjem rejtinga Hrvatske,...

Novosti

Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, što ne znači da neće biti daljnih...

Novosti

Rezultati novog istraživanja GfK Barometra pokazuju porast optimizma među hrvatskim građanima u pogledu svojih financija i razvoja gospodarstva u zemlji

Novosti

Ne uspiju li vladajuće stranke na predstojećim lokalnim izborima osvojiti vlast u barem šest većih gradova i ako do kraja godine ne osiguraju uvjete...

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.

Exit mobile version