U 2011. Hrvatska dobila 1072 doktora znanosti; 56,8 posto od njih su žene!

Udio žena doktora znanosti jest 56,8%.

U 2011. najveći je broj doktorskih disertacija iz područja biomedicine i zdravstva i iznosi 25,0%, slijedi područje društvenih znanosti s 22,2%, područje prirodnih znanosti s 18,9%, područje humanističkih znanosti s 13,7%, područje tehničkih znanosti s 10,1%, područje biotehničkih znanosti s 8,6%, interdisciplinarno područje znanosti s 1,2%, a najmanje je doktorskih disertacija iz umjetničkoga područja, tj. 0,3%, javlja Državni zavod za statistiku.

Prosječna starost doktora znanosti jest 41,1 godina, dok je modalna grupa (s najvećom frekvencijom) od 30 do 34 godine. Žene su u prosjeku nešto mlađe (39,7 godina) od muškaraca (40,7 godina).

Akademski stupanj magistra znanosti već je steklo 57,3% doktora znanosti. U 89,1% slučajeva doktorska disertacija iz istoga je znanstvenog područja kao i magistarski rad. Od ukupnog broja doktora znanosti koji su prethodno stekli akademski stupanj magistra znanosti, 94,5% magistriralo je u Republici Hrvatskoj, a 5,5% izvan nje.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u djelatnosti obrazovanja (42,7%), u  djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi  zaposleno  ih je 25,7%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 13,1%, u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja zaposleno ih je 5,2%. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 11,3% doktora znanosti, dok je 2,0% doktora znanosti nezaposleno.

Troškove doktorskog studija i postupka stjecanja doktorata za  41,1% doktora znanosti platio je poslodavac, 36,0% doktora znanosti sami su platili studij, za 20,5% platilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a 2,3% pripada kategoriji ostalo.