HOK traži od vlade uvođenje financijske discipline na tržištu, bolje obrazovanje, jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike, fleksibilno korištenje radne snage i osnivanje ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva, prenosi Vjesnik.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) postavlja sedam zahtjeva novoj vladi radi opstanka obrtništva, a dobro je što izborni pobjednici najavljuju osnivanje novog ministarstva obrtništva, kazao je u utorak Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, na tradicionalnom božićnom susretu.
90.000 obrta ima u Hrvatskoj u kojima radi više od 120.000 radnika
Ranogajec ističe kako obrtnici očekuju od vlade da stvori povoljni zakonski okvir koji će im omogućiti da nesmetano rade. Prema podacima te komore, u Hrvatskoj posluje 90.000 obrta u kojima je zaposleno više od 120.000 radnika.
Traže da se njihovi zahtjevi napokon riješe. Objašnjavajući zahtjeve obrtnika, Ranogajec je naglasio da što se tiče uvođenja financijske discipline na tržištu, država mora biti najmoralniji poduzetnik jer ako ona ne ispunjava svoje obveze, svi ostali u lancu su u problemima.
Stoga obrtnici zahtijevaju dosljednu provedbu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, multilateralne kompenzacije te dosljednu primjenu Strategije reforme pravosuđa od 2011. do 2015. Kad je u pitanju obrazovanje, HOK smatra da ono nema alternativu i da se bez obrazovnog kadra ne može konkurirati na tržištu. Stoga traže učvršćivanje javnih oblasti HOK-a, promicanje cjeloživotnog učenja, te osnivanje zaklade za stipendiranje učenika koji upisuju programe obrazovanja za deficitarna zanimanja.
Obrtnici se zauzimaju i jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, tj. jednakost u pravima ali i odgovornostima za preuzete obveze. Traže i sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike, primjerice ulazak obrtnika u još šest saborskih odbora (sada su u trima).
Što se tiče zahtjeva za ponovnim osnivanjem ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništa u HOK-u drže da su obrtnici dosad bili marginalizirani u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u odnosu na velike poduzetnike. Ranogajec je ponovio da niz projekata kao što je SMS-obrtnik, obrtnik-partner i poseban EU-tim za obrtnike, mora dati svoj obol pripremi hrvatskih obrtnika za poslovanje u Uniji.
www.vjesnik.hr
