U Španjolskoj crno tržište cvjeta

U Španjolskoj crno tržište cvjeta

Prije otprilike šest mjeseci, jedan je 37-godišnji radnik ovdje otpušten s posla na kojemu je dostavljao i montirao pokućstvo Ikeinim kupcima, čime se pridružio španjolskoj vojsci nezaposlenih. Ili se tako bar čini na prvi pogled. No otad je Juan nastavio raditi manjeviše isti posao. No umjesto da mu za to plaća Pantoja, Ikeina prijevoznička tvrtka, on vrijeme provodi na parkiralištu te velike trgovine i sam prilazi kupcima te im nudi ne samo prijevoz namještaja već i “raznorazne radove”poput ličenja i popravaka po cijeni od samo 40 dolara, odnosno 51 dolara dnevno.

Kako se Španjolska recesija produbljuje, sve više radnika poput Juana biva gurnuto na crno tržište čija se vrijednost procjenjuje čak na jednu petinu španjolskog bruto domaćeg proizvoda, što ima svekolike posljedice po pokušaje reforme tržišta rada i nastojanja u borbi protiv krize slične onoj koja sada prijeti guranjem Grčke iz euro zone. Veličina crnog tržišta znači da je zaposleno više Španjolaca negoli to govore službene brojke te da je službena stopa nezaposlenosti od 24,4 posto, najviša u Europi, pretjerana za između pet do devet postotnih bodova, tvrde ekonomisti. Sve to omogućuje španjolskoj vladi ključnu sigurnosnu mrežu. “Bez crnog tržišta, vjerojatno bismo bili u situaciji žestokih društvenih nemira”, smatra Robert Tornabell, profesor i nekadašnji dekan poslovne škole Esade u Barceloni. “Mnogi ljudi uspijevaju spojiti kraj s krajem upravo zahvaljujući crnom tržištu.” No nedostatak toga je da se sada manje radnika oporezuje, a istodobno više njih prima naknadu za nezaposlenost i socijalnu pomoć, čime Španjolsku stavljaju u težak položaj dodatnog smanjenja prihoda i povisivanja troškova. Ekonomisti procjenjuju da manjak u prihodu doseže čak 37 milijardi eura. Ova dinamika ubrzava deflaciju plaća i cijena jer radnici obavljaju isti posao za manje novca čime spuštaju troškove usluga, ali i umanjuju svotu novca kojega zarade za ponovno ulaganje u gospodarstvo. Mnogi od tih neprijavljenih radnika sada su izravna konkurencija svojim bivšim poslodavcima jer spuštaju službene cijene usluga kao što su dostava i popravak elektroničkih uređaja za čak 50 posto. Primjerice Juan sada zarađuje upola manje od 800 eura mjesečno, koliko je prije zarađivao.Mnogi koje smo intervjuirali rekli su nam da ih ni najmanje ne muči to što varaju španjolsko ministarstvo financija te tvrde da im je izbjegavanje plaćanja poreza jedini način spajanje kraja s krajem.

Tekst u cijelosti možete pročitati na portalu Poslovni.hr

Podijeli

Odgovori

Top