Porezne olakšice za obavljanje poslovanja u slobodnoj zoni propisane su Zakonom o slobodnim zonama.
Zakonska regulativa
Sukladno odredbama članka 2. Zakona o slobodnim zonama, zona je dio teritorija Republike Hrvatske koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Korisnici zone mogu biti osnivač zone te druge domaće i strane pravne i fizičke osobe. Korisnici obavljaju gospodarsku djelatnost u zoni na temelju ugovora sklopljenog s osnivačem zone. Korisnici su dužni voditi knjigovodstvo za poslovanje u zoni ili odvojeno knjigovodstvo za dio svoga poslovanja koje obavljaju u zoni (članak 26. Zakona o slobodnim zonama).
Za robu smještenu u zoni koja nije namijenjena prometu na domaćem tržištu ili je u zoni uporabljena ili potrošena sukladno Zakonu o slobodnim zonama ne plaća se carina i porez. Domaća roba koja se radi namjeravanog izvoza smješta u zonu smatra se izvezenom u trenutku smještaja u zonu i mora se izvozno ocariniti (članak 27. Zakona o slobodnim zonama).
Područje zone, pristupna ulazna i izlazna mjesta iz zone ili njezina dijela pod carinskim su nadzorom. Osobe i prijevozna sredstva koja ulaze ili napuštaju zonu podliježu carinskom pregledu (članak 30. Zakona o slobodnim zonama).
Opseg djelatnosti
U zoni se može obavljati proizvodnja i pružanje usluga, bankarsko poslovanje i drugi novčani poslovi, osiguravanje imovine, reosiguravanje, trgovina i posredovanje u poslovanju s inozemstvom (članak 33. Zakona o slobodnim zonama).
Roba koja se iznosi iz zone može se izvoziti ili ponovno izvoziti (reeksport) s teritorija Republike Hrvatske te uvoziti na carinsko područje Republike Hrvatske. Ako se roba iz zone uvozi na carinsko područje Republike Hrvatske, podliježe propisima koji vrijede za uvoz robe u Republiku Hrvatsku (članak 35. Zakona o slobodnim zonama).
Porezne olakšice u slobodnim zonama
Korisnici zone iz Zakona o slobodnim zonama plaćaju porez na dobit u visini od 50 posto propisane stope. Korisnik slobodne zone koji u zoni gradi ili sudjeluje u gradnji objekata (poslovne zgrade, energetski uređaji, hale, hangari, skladišta te infrastruktura) ulaganjem više od 1,000.000 kuna nakon što uloži taj novac oslobođen je u godini ulaganja i idućih pet godina poslovanja u zoni od plaćanja poreza na dobit, ali najviše do uloženog iznosa. Za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama na području Vukovarsko-srijemske županije neće se plaćati porez na dobit deset godina od početka primjene zakona, dakle od 4. kolovoza 2005. godine (članak 36. Zakona o slobodnim zonama).
Oporezivanje dobara isporučenih u slobodnu zonu oslobođeno je od plaćanja poreza na dodanu vrijednost odredbama članka 13. stavak 1. točka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 72. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.Međutim, oporezivanje usluga porezom na dodanu vrijednost određuje se prema mjestu obavljanja usluge, tj. gdje se nalazi sjedište koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju, kako je propisano člankom 5. stavak 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Primjer iz života
Društvo ALFA obavlja gospodarsku djelatnost u izdvojenoj poslovnoj jedinici u zoni na temelju ugovora sklopljenog s osnivačem zone. Društvo vodi odvojeno knjigovodstvo za dio poslovanja koje obavlja u zoni. Društvo ALFA sagradilo je u 2006. godini u zoni halu za proizvodnju u iznosu od 5,000.000 kuna, a dobitak ostvaren iste godine u izdvojenoj poslovnoj jedinici u zoni iznosi 6,000.000 kuna. Društvo može iskoristiti poreznu olakšicu u iznosu od 5,000.000 kuna, dakle do visine ulaganja u halu (vidi tablicu 1.).
Tablica 1. Učinak porezne olakšice:
Prema tome, u navedenom će primjeru društvo ALFA platiti porez na dobit u iznosu od 100.000 kuna (1,000.000 x 10%), dočim bi u slučaju da nije započelo s poslovanjem u poslovnoj zoni, odnosno da je dobitak ostvaren izvan zone u iznosu od 6,000.000 kuna društvo ALFA platilo bi porez na dobit u iznosu od 1,200.000 kuna (6,000.000 x 20%), dakle 1,100.000 kuna više.
