Danom pristupanja Europskoj uniji u Hrvatskoj će se iznos osiguranih depozita povećati sa sadašnjih 400 tisuća kuna na iznos do 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti.
Predviđa se to u nacrt prijedloga izmjena Zakona o osiguranju depozita, o kojem je Ministarstvo financija danas otvorilo javnu raspravu.
Javna rasprava o radnoj verziji prijedloga tog zakona bit će otvorena do 17. svibnja, izvijestilo je Ministarstvo financija na svojoj web stranici.
Pritom se napominje kako izmjene Zakona o osiguranju depozita proizlaze iz potrebe usklađivanja s odredbama Direktive 2009/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća iz ožujka 2009. o izmjenama i dopunama Direktive 94/19/EZ o sustavima osiguranja depozita u pogledu razine pokrića i odgode isplate, sukladno kojom su države članice dužne osigurati pokriće za ukupne depozite svakog pojedinačnog deponenta u iznosu od 100.000 eura.
Tako se predviđa da i u Hrvatskoj, nakon pristupanja EU, osigurani depozit svakog pojedinačnog deponenta iznosi do 100.000 eura kako je propisano Direktivom.
Slijedom toga, predloženim se zakonom povećava zaštita depozita vjerovnika kod kreditnih institucija utvrđenih važećim Zakonom u slučaju kada Hrvatska narodna banka dostavi rješenje o nedostupnosti depozita ili kada sud donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad kreditnom institucijom, objašnjavaju iz Ministarstva financija.
Prema sada važećem Zakonu o osiguranju depozita, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osigurava depozite vjerovnika (fizičkih osoba, malih poduzetnika i neprofitnih institucija) u kreditnim institucijama do uključivo visine od 400.000 kuna u 100-postotnom iznosu, neovisno o broju njegovih bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode.
Izmjenama Zakona sada se predlaže formulacija da “od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Agencija osigurava depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do uključivo visine od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan isplate, neovisno o broju njegovih bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode”.
Nadalje, navodi se i kako je Zakon o osiguranju depozita potrebno izmijeniti zbog postupanja sukladno Izvješću Europske središnje banke o potrebi brisanja odredbe važećeg Zakona kojom se vrši povreda zabrane kreditiranja javnog sektora od strane središnjih banaka utvrđena člankom 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te brisanja odredbe važećeg Zakona kojom je bilo određeno u koje vrijednosne papire se mogu ulagati sredstva Fonda osiguranja depozita, što predstavlja povredu zabrane povlaštenog pristupa izraženog u članku 124. Ugovora o funkcioniranju EU.
Stoga se brišu odredbe važećeg Zakona koje su sukladno dokumentu Europske središnje banke (pod nazivom “Accession Country Report 2012 Croatia”) ocijenjene kao povrede zabrane kreditiranja javnog sektora od strane središnjih banaka i povrede zabrane tzv. povlaštenog pristupa utvrđenog u članku 124. Ugovora o funkcioniranju EU.
Naime, važeći Zakon predviđa da se sredstva Fonda osiguranja depozita, mogu, između ostalog, sastojati i od sredstava prikupljenih zaduživanjem kod Hrvatske narodne banke. Ovakva je odredba ocijenjena protivnom zabrani kreditiranja javnog sektora od strane središnje banke (izraženoj u člancima 40. i 78. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, članku 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Uredbi Vijeća Europe br. 3603/93).
