Smanjivanja troškova zrakoplovnih kompanija zbog ekonomske krize vjerojatno je povezano s nesrećama, misle stručnjaci. U prvom polugodištu 2009. godine u nesrećama je poginulo 479 putnika.
Većina nesreća zbog “ljudskog faktora”
– Oko 70 posto zrakoplovnih nesreća događa se zbog ljudskog faktora. To znači pogreška pilota, manjak treninga ili previdi tehničkih službi i održavanja – objašnjava Carlos Limon, predsjednik IFALPA-e, Međunarodnog saveza pilota osnovanog u Londonu.
Limon smatra da iako kriza ne bi smjela utjecati na sigurnost, u mnogim zemljama gdje zakoni nisu dobri ili se ne provode do propusta zbog štednje ipak dolazi.
– Postoji direktna veza između zrakoplovnih nesreća i financijske krize, zbog krize pati sigurnost letenja – drži kongresmen i umirovljeni predsjednik meksičkoga pilotskog sindikata Jesus Ramirez Stabros te naglašava:
– Kao i sve industrije, i zrakoplovna ima svoje troškove. Krizna vremena zahtijevaju redukcije troškova. Na gorivu se ne može štedjeti pa se pokušava uštedjeti na kolektivnim ugovorima tehničkih službi i održavanja.
Statistika ne laže
Za takve teorije postoji i statistička potvrda. U prošlom su desetljeću godine s najviše zrakoplovnih nesreća 2002. sa 702 poginulih, 2005. sa 769 poginulih te prva polovica 2009. godine sa 479 poginulih putnika. U toj crnoj statistici nisu letjelice i zrakoplovi manjih veličina.
Godina 2002. ostala je zapamćena po terorističkom napadu na New York. Godine 2005. kriza je zahvatila taj gospodarski sektor. Povećanje tarifa i zakonske prilagodbe dovele su dvije najveće američke zrakoplovne kompanije, United Airlanes i US Airways, do bankrota.
– Kada su troškovi visoki, gdje možete uštedjeti? Troškovi goriva fiksni su. Ostaju plaće, trening pilota i ostalog osoblja, a to je ono što nas brine – završava Limon.
