Bosnu i Hercegovinu, koja je članica Vijeća sigurnosti, na sjednici je predstavljao predsjednik Predsjedništva Nebojša Radmanović, a na njoj su sudjelovali i veleposlanici Hrvatske i Srbije.
Isprike predsjednika – korak naprijed
Inzko je istakao da su ljetošnji posjeti predsjednika Hrvatske i Srbije bili “prijelomni” jer su ukazali na potrebu pomirbe i regionalne suradnje. Zajedno s nedavnom isprikom za srpske zločine koju je dao predsjednik Srbije Boris Tadić u Vukovaru te isprikom člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine Bošnjaka ti su koraci imali “pozitivan učinak u regiji i u BiH”, rekao je Inzko.
Ocjenio je da politička situacija u BiH ostaje “složena” uz “nedovoljno dijaloga i kompromisa”, poglavito zbog nacionalističkih politika.
BiH u EU samo kao cjelina
– Vodeći političari Republike Srpske učestalo govore o budućoj nezavisnosti tog entiteta i o neodrživosti BiH. Srpski čelnici također često negiraju presude sudova UN-a, ICTY-a i ICJ-a, o genocidu u Srebrenici, što povećava napetosti – kazao je.
BiH ima budućnost u NATO-u i EU samo kao jedinstvena zemlja, rekao je Inzko te naglasio da “retorika o neodrživosti BiH mora prestati”.
Kazavši da vodeća hrvatska stranka HDZ BiH poziva na zasebni hrvatski entitet, ocijenio je kako to “možda nije realno, a nepotrebno podiže napetost u zemlji”.
Inzko je naglasio da aktivnost zakonodavne i izvršne vlasti RS stvara stalne izazove funkcioniranju BiH te da nedostatak napretka u rješavanju pitanja vojne imovine priječi BiH u provedbi Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP).
“BiH treba nove političare”
– Da bi postigla punu održivost i napredovala prema euroatlantskim intergracijama BiH treba političke čelnike koji su spremni promijeniti sadašnju politiku. Političare koji su umjesto politike nultog zbroja spremni na kompromis – rekao je visoki predstavnik.
Inzko je pozvao međunarodnu zajednicu da nastavi snažan angažman u BiH, a Vijeće sigurnosti UN-a da idućeg tjedna produlji mandat snagama EUFOR-a u BiH.
BiH treba ohrabriti da rješava probleme na koje je ukazala Europska komisija u izvješću o napretku te da “pokrene postupni proces ustavnih promjena”, dodao je.
Nebojša Radmanović je u svom istupu ustvrdio da BiH u cjelini predstavlja pozitivan primjer djelovanja međunarodne zajednice u izgradnji mira te da je polugodišnji zastoj u reformama vezan uz izbore.
Naglasio da je od završetka rata do danas BiH provela sve ključne elemente Daytonskog mirovnog sporazuma, uključujući i povratak mnogih izbjeglica. Kao ohrabrujuće primjer napredovanja na putu prema EU, naveo je ispunjavanje 174 uvjeta Bruxellesa za ukidanje viza te reforme uprave, pravosuđa i visokog školstva.
Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović istakao je da nova vlada BiH treba čim prije nastaviti s reformama u interesu euroatlantskih integracija.
Hrvati ne smiju biti preglasavani
– Pregovori o ustavnim reformama, trebaju se nakon izbora nastaviti. Hrvatska ponovo poziva političke čelnike u BiH da nađu snage i postignu kompromis u ključnim pitanjima – rekao je Vilović, dodajući da napretka neće biti bez konsenzusa unutar BiH, regionalnih protagonista i međunarodne zajednice.
Hrvatska, po njegovim riječima, zagovara ustavne amandmane koji će osigurati punu ravnopravnost za sva tri konstitutivna naroda i sve građane u cijeloj BiH.
Vilović je naglasio da Hrvati u BiH, kao najmanja i najranjivija skupina, moraju ravnopravno sudjelovati kod donošenja odluka i ne smiju biti preglasavani, posebno u Federaciji BiH. On je pozdravio ukidanje EU viza za BiH te izrazio žaljenje što primanje BiH u MAP program NATO-a, za koje se Hrvatska snažno zalagala, još nije rezultiralo pokretanjem nacionalnog programa.
