Samo 39 posto kućanstava potroši sav kupljeni kruh, a 47 posto ostatak nepotrošenog kruha koristi za izradu mrvica, daje za hranu uzgajivačima domaćih životinja i slično.
Višak kruha uglavnom baca 14 posto kućanstava, pokazuju rezultati istraživanja.
Anketa GfK je pokazala da se najviše kupljenog kruha potroši u Istri s Primorjem gdje se pojede oko 54 posto kupljenog kruha.
Slijede Lika, Kordun i Banovina sa 53 posto i Slavonija sa 44 posto, dok je najmanja iskorištenost kupljenog kruha u Dalmaciji (35 posto) i Zagrebu s okolicom (37 posto).
Organizirano sakupljanje starog kruha?
U slučaju organiziranog skupljanja starog kruha kao sekundarne sirovine 79 posto kućanstava rado bi se odazvalo takvoj akciji i posebno bi odlagali neiskorišteni kruh, a 17 posto ne bi bilo spremno posebno odlagati viškove kruha, dok ih četiri posto ne zna.
Odlaganje kruha kao sekundarne sirovine najviše bi podržala kućanstva u Dalmaciji (87 posto), a slijede Istra s Primorjem (82 posto) i Slavonija (81 posto), pokazuju rezultati istraživanja.
