Posljednja inačica nacrta Zakona o radu koja se našla pred Gospodarsko-socijalnim vijećem krajem rujna ne donosi bitne razlike u odnosu na prava koja su donosili prethodni zakoni, smatra Sanja Crnković Pozaić, analitičarka tržišta rada iz tvrtke BIT Hrvatska.
Kozmetičke promjene
Promjene su, kaže, kozmetičke i zakon teži zadržavanju prije postignutih pozicija, što znači da ni poslodavci ni sindikati nisu htjeli ući u ozbiljniju borbu za jača stajališta, a zakon je pretjerano fokusiran na zaštitu radnog mjesta.
Svakog smo dana svjedoci da sigurnost radnog mjesta ne možemo štititi zakonom pa ipak inzistiramo na tome, upozorava Crnković Pozaić.
– Posebno me muči visoka nezaposlenost mladih, što očito pokazuje da ulazak na tržište rada u nas nije dovoljno dobro reguliran. Pri tome mislim na radnu praksu ili volontiranje, koje uopće nije dotaknuto, a riječ je o prilici da mladi dođu jednostavnije do radnog iskustva.
– Cilj bi trebao biti da promijenimo javno mnijenje i svijest radnika – umjesto za vječnom zapošljivošću, trebali bismo težiti mogućnosti da brzo nađemo novi posao, no ovom prilikom sa socijalnim partnerima bilo je dogovoreno da se ide samo na usklađivanje s pravnom stečevinom, što je tim nacrtom zakona i učinjeno – odgovara pak direktorica Uprave za rad i tržište rada pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Inga Žic.
– Slažem se da treba uvesti posebne poticajne mjere za zapošljavanje upravo te kategorije, mladih, visokoobrazovnih ljudi. Ali to ne trebamo uvesti samo zato da bi se oni zaposlili nego zato da ih zadržimo u RH jer nam je stopa visokoobrazovnog stanovništva vrlo niska – izjavila je ravnateljica Uprave za rad i tržište rada.
Naša radna snaga uskoro u EU
– S obzirom na to da se danas u Bruxellesu zatvaraju pregovori o poglavlju koje se odnosi na slobodu kretanja radnika, naša visokoobrazovana radna snaga brzo će dobiti priliku da bez ikakvih ograničenja ode raditi u zemlje EU. To treba spriječiti odgovarajućim poticajima. Kao resorno tijelo, mi ćemu u sljedećim godišnjim planovima za poticanje zapošljavanja kreirati posebne mjere upravo za tu kategoriju nezaposlenih – najavila je Inga Žic.
– Da bismo imali fleksigurno tržište rada, nužno je da država pripremi neke preduvjete – tumači Sanja Crnković Pozaić.
– Prvi je fleksibilno zakonodavstvo – trebamo težiti tome da otkaz bude mnogo lakši i jednostavniji i da manje košta nego do sada; drugi je dohodovna sigurnost – ako izgubi posao, čovjek mora imati pristojne prihode, što sada nije slučaj; treći su element socijalna davanja za obrazovanje, odnosno za zapošljivost. To sve košta, u bogatim zemljama poput Danske velik dio troška fleksigurnosti snosi država, a u Nizozemskoj sindikati ili poslodavci posebnim fondovima.
Kada bi sindikati pružali radnicima mogućnost školovanja ili poticali mobilnost, učinak bi bio mnogo veći nego kada se to radi država, a povećalo bi snagu i vjerodostojnost sindikata, smatra Crnković Pozaić.
Poslodavci moraju investirati
S druge strane, poslodavci ne mogu vječno ignorirati obrazovanje svojih radnika i očekivati da se netko drugi brine o obrazovanju ljudi na tržištu rada kako oni kad ih uposle više ne bi morali ulagati ništa. Poslodavci moraju zadržati ljude koji imaju specifična zvanja za njihove tvrtke, a da bi to uspjeli, moraju investirati.
Osim toga, ljude treba znati motivirati da rade i treba znati iskoristiti njihove potencijale. Iako u Hrvatskoj ima izvanrednih poduzeća, u prosjeku su naši obrazovani ljudi u poduzećima jako slabo iskorišteni. To se odražava na produktivnost rada i poslovanje tvrtke, a s druge strane nedostatak iskustva i znanja kod samog radnika utječe na njegovu zapošljivost u budućnosti. Boljem upravljanju ljudima ne ide na ruku ni činjenica da poslodavci to ne smatraju ključnom kompetencijom za svoje tvrtke pa stoga u Hrvatskoj još nemamo ozbiljnih kolegija za obrazovanje razvoja ljudskih resursa.
Više na Banka.hr
