Nakon prvih osam mjeseci stanje u državnom proračunu je gotovo idealno jer su prihodi na 66,8 posto od planiranih, a rashodi na 67,3 posto, tako da će planirani deficit do kraja godine biti ostvaren bez potrebe za rebalansom proračuna, doznaje se danas u Ministarstvu financija.
Do kraja kolovoza ukupni prihodi proračuna iznosili su 72,7 milijardi kuna, što je 3,4 posto više nego lani. Pritom su prihodi od poreza u visini 42,6 milijardi kuna bili malo ispod plana, ali su prihodi od doprinosa u iznosu od 25,4 milijarde bili za 800 milijuna kuna veći od planiranih.
S druge strane, rashodi su dosegli iznos od 79,9 milijardi kuna, što je 0,3 posto više nego lani. Proračunski deficit trenutno iznosi 7,2 milijarde kuna i potpuno je u skladu s planom.
Rashodi za zaposlene od 15,1 milijardi kuna probili su planirani okvir za 700 milijuna kuna, no u Ministarstvu financija uvjereni su da će ih do kraja godine uspjeti održati pod kontrolom, ako treba i dodatnim rezanjem plaća u javnim službama.
S obzirom da je dio sindikata javnih službi odbio Vladin prijedlog izmjena Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) kojim bi se zaposlenima u javnim službama smanjila materijalna prava, a ostale nedirnute plaće, u Ministarstvu financija čekaju kako će završiti pregovori ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića i sindikalnih čelnika.
Ako se Mrsić i sindikati ne dogovore, to znači da bi se sadašnji TKU nastavio primjenjivati pa bi se javnim službenicima morale isplatiti božićnice, jubilarne nagrade, naknade za prijevoz u dosadašnjim iznosima i sl. No, u tom slučaju će se predviđene uštede osigurati kroz smanjenje plaća za 10 posto.
Osim toga, rezanja će morati provesti i neki ministri koji su probili limite za troškove zaposlenih, npr. u obrazovanju, MUP-u i pravosuđu. Bez obzira na te probleme, u Ministarstvu financija su uvjereni kako se ne može dogoditi da u prosincu bilo koji resor ostane bez novaca za plaće.
U vezi korištenja mogućnosti reprograma dugova, dosad je u Poreznu upravu stiglo 12.784 zahtjeva s ukupnim iznosom duga od 6,1 milijardu kuna. Porezna uprava je zasad pozitivno riješila 5.495 zahtjeva, a iznos odobrenih reprograma je 2,5 milijardi kuna.
Također je primljeno 5.359 zahtjeva za otpisom kamata, od čega je riješeno 2.413 zahtjeva. Uplaćena glavnica po rješenjima o otpisu iznosi 229,7 milijuna kuna, dok je otpisana kamata 94,7 milijuna kuna.
Dok su obrađivali te zahtjeve, u Poreznoj upravi su otkrili da je jedna njihova službenica držala u ladici čak 400 neriješenih predmeta, za koje je trebalo provjeriti mogućnost zastare. Službenica je dobila otkaz, kažu u Poreznoj upravi, no ne znaju objasniti kako se to uopće moglo dogoditi.
Iz Ministarstva financija danas je ponovno potvrđeno da će se s početkom iduće godine početi primjenjivati Zakon o porezu na imovinu koji bi trebao omogućiti porezno rasterećenje plaća.
Ubuduće bi se zdravstvena zaštita trebala financirati iz poreza na imovinu, kao što je to u mnogim europskim zemljama, što će omogućiti Vladi da doprinos za zdravstvo postupno smanji na sedam posto.
Porez na imovinu neće služiti za povećanje proračuna, niti će predstavljati udar na džepove prosječno bogatih građana. Takve tvrdnje, koje se pojavljuju u medijima, predstavljaju zastrašivanje građana u interesu manje skupine bogataša, poput onih koji su zadnjih godina nakupovali milijune četvornih metara zemljišta po smiješnim cijenama, poručeno je iz Ministarstva financija.
