Dogovoreno je da se dvije trećine oslobođenih sredstava puste na tržište, a jedna trećina preko poslovnih banaka.
Krediti za nove investicije
Jednim dijelom novca kreditirat će se investicijski projekti, dok bi drugi dio bio više usmjeren na trajna obrtna sredstva.
Druga mjera je osnivanje jamstvenih fondova za gospodarsku suradnju. Radi se o fondovima rizičnog kapitala u kojima će u jednakom omjeru sudjelovati poslovne banke i država, gdje bi država donijela odluku da jamstvo bude oko milijardu eura, a HBOR bi dva puta mjesečno održavao aukcije. Država bi tako preuzimala od 25 do 50 posto rizika za zajmove na sebe.
– Na jednu kunu banke, država će uložiti dodatnu kunu. A ukupna sredstva s kojima će država sudjelovati iznosit će najviše do milijardu kuna, – istaknuo je Šuker.
Politika se ne smije miješati
– Svi ovi projekti zaštićeni su od političkih i poslovnih kišobrana. Novac se neće dobivati preko poslovnih veza, proces će biti vođen krajnje transparentno i prema tržišnim uvjetima, – rekao je ministar Šuker, a premijerka Kosor je potvrdila da će se „na kišobranima posebno inzistirati”.
Jadranka Kosor ponovila je kako je jučer na sastanku sa slovenskim premijerom Pahorom razgovarala o otvaranju dvaju novih poglavlja pristupnih pregovora. „Nema razloga da ne budu otvorena sva tri blokirana poglavlja, ja sam optimistična”, izjavila je Kosor i pohvalila inicijativu premijera Pahora da se razgovori nastave.
HEP ne ide u privatizaciju
Prestaje važiti Zakon o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede. Naime, postupak privatizacije nije pokrenut od 2002. a od onda su se u energetskom sektoru dogodile znatne izmjene koje su rezultirale izmjenama energetskih zakona.
U obrazloženju ministra gospodarstva Đure Popijača stoji da u „razdoblju krize i recesije, kada je posebno naglašena uloga države u održavanju energetskog sustava stabilnim, te zbog obveza restrukturiranja koje proizlazi iz trećeg paketa energetskih direktiva, u ovom trenutku pokretanje postupka privatizacije nije opravdano”.
[infopunkt 1379 5]
