Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, prenosi Jutarnji.hr
Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ukupni učinak dosadašnja četiri kruga porezne reforme (od 2017. do 2020. godine) veći je od 8,2 milijarde kuna.
Novim se krugom ukupno porezno rasterećenje penje na 10 milijardi kuna, raste i prema 11 milijardi, a kada se dodaju i neoporezivi primici (npr. nagrade zaposlenika, topli obrok, prijevoz…) vjerojatno i nešto više, rekao je.
Najavio je kako će do drugog čitanja poreznih zakona biti pripremljene i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su još u javnom savjetovanju, a kojima se regulira kako će država kompenzirati odnosno na sebe preuzeti teret smanjenja stopa poreza na dohodak.
Marić je podsjetio da od 1. siječnja iduće godine, nakon dvije godine prilagodbe, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.
Ministar je podsjetio da najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak za lokalne jedinice, jer je to njihov prihod, znači manje oko dvije milijarde kuna, ali i da će to središnja država preuzeti na sebe.
Najavio je, naime, kako će s drugim čitanjem poreznih zakona ići i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima će se promijeniti udio u porezu na dohodak tih jedinica – udio gradova i općina bi se povećao sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na 20 posto, dok bi udio za decentralizirane funkcije ostao bi 6 posto.
U raspodjeli poreza na dohodak trenutno je udio za fiskalno izravnanje 17 posto, no to bi ubuduće na sebe preuzela država. Umjesto postojećeg sustava po kojem taj fond puni svih 576 lokalnih jedinca, on će se sada puniti na teret središnjeg proračuna, objašnjava Marić.
Od srpnja 2021. naplata PDV-a i na male pošiljke
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, u skladu s europskim direktivama o prodaji dobara na daljinu i pri uvozu dobara male vrijednosti, od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj se ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz roba male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja.
Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz trećih zemalja od 1. srpnja iduće godine plaćati PDV-a za male pošiljke čija je vrijednost do 22 eura (1.125 kuna).
Izmjenama se prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećava sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna. Procjena je Ministarstva financija da će temeljem toga gotovo 150 tisuća ili 96 posto poreznih obveznika moći birati način oporezivanja.
Regulira se i prodaja dobara na daljinu, i to na način da se nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000 kuna oporezuje u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište. Stoga će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura i obrnuto, hrvatski porezni obveznici će plaćati PDV neke druge članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000 kuna.
