Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kojima se proširuje odgovornost HNB-a na cjelokupni financijski sustav.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je kako je dosad HNB bio zadužen isključivo za bankarski sektor, no zbog krize u EU-u ovlasti HNB-a proširit će se tako da će ubuduće koordinirati i nadzirati cjelokupni financijski sektor.
To ne znači da će HNB preuzeti ovlasti HANFA-e, već će u slučaju krize na području za koje je nadležna HANFA, dakle za nebankarski sektor, osiguravajuća društva i ostale financijske institucije, EU sve komunicirati i koordinirati preko HNB-a, pojasnio je Lalovac.
Izmjenama zakona također se omogućuje fleksibilnije ulaganje međunarodnih pričuva, tako da će HNB na sekundarnom tržištu moći ulagati pričuve u sve obveznice s investicijskim rejtingom.
Dosad je HNB mogao ulagati međunarodne pričuve samo u prvoklasne vrijednosnice, s AAA rejtingom, no tih vrijednosnica je ostalo malo na tržištu, a danas uglavnom imaju negativan prinos, kaže Lalovac.
Stoge se HNB-u omogućuje da na sekundarnom tržištu može ulagati u sve vrijednosnice koje imaju investicijski rejting, uključujući i hrvatske obveznice nakon što Hrvatska vrati investicijski rejting. Lalovac pritom vjeruje da će se povratak investicijskog rejtinga dogoditi u idućih godinu dana.
Naglašava se i zabrana HNB-u financiranja javnog sektora, gdje središnja banka ne može izravno, kreiranjem novca, financirati ni državu niti javna poduzeća. No, sada se središnjoj banci omogućuju ulaganja u vrijednosnice kojima su dvije međunarodno priznate agencije potvrdile investicijski rejting.
Premijer Zoran Milanović podsjetio je kako je prije mjesec dana rejting snižen i Velikoj Britaniji, tako da najviši AAA rejting imaju još samo skandinavske zemlje, Njemačka i Austrija.
Ministar financija Slavko Linić u SAD-u je prodao državne obveznice u iznosu 1,5 milijardi dolara, uz kamatu stopu od 5,625 posto, koja je niža nego lani i zadnjih nekoliko godina.
Ta je kamata, međutim, i dalje previsoka, kao i većini europskih država koje imaju deficite, pa je jedini izlaz u gospodarskom rastu. Sve drugo je život na dug, a tako danas živi cijela Europa, osim nekoliko država, rekao je Milanović.
