Kratkoročnim i dugoročnim reformskim mjerama fiskalne konsolidacije Vlada planira smanjiti proračunski manjak u idućih nekoliko godina na 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što bi bilo u skladu s kriterijima iz Maastrichta.
U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlada idućih godina planira rast proračunskog deficita s postojeće razine od 3,8 posto BDP-a, no danas je prihvatila i reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije od 2014. do 2016. godine, što bi trebalo dovesti do ušteda u budžetu i smanjenja deficita.
Ministar financija Slavko Linić kazao je danas na Vladi kako će se parametri iz smjernica prilikom izrade proračuna za 2014. korigirati za očekivane učinke tih reformskih mjera.
Te bi mjere trebale rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodne strane proračuna i nužne su za smanjenje proračunskog manjka na razinu ispod 3 posto BDP-a u idućih nekoliko godina.
Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama.
[infopunkt 7227 3]
U prezentaciji tih mjera Vlada, među ostalim, navodi da se već od kraja ove godine planira outsourcing usluga, smanjenje izdataka za lijekove na recept, pojačana kontrola bolovanja, korekcija i usklađivanje međustope PDV-a – moguće na 13 posto – povećanje trošarina na goriva i duhanske proizvode, kao i ukidanje ili smanjenje pojedinih parafiskalnih nameta.
U prezentaciji mjera za smanjenje deficita navodi se i da se od kraja ove godine, a s učincima od 2014. planira zamrzavanje i prolongacija napredovanja državnih službenika i namještenika, kao i umirovljenje zaposlenika u državnim tijelima, što bi trebalo utjecaji na izdatke na masu bruto plaća.
[infopunkt 7227 4]
[infopunkt 7227 5]
Nastavlja se i s projektima prodaje državne imovine, pri čemu bi privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke trebale biti dovršene do kraja ove godine, dok je monetizacija autocesta predviđena za kraj iduće godine.
Od početka 2014. godine planira se, među ostalim, objedinjavanje socijalnih naknada, dok se u drugom kvartalu iste godine predviđa reforma plaća u javnom sektoru, a krajem te godine smanjenje broja pravosudnih tijela, kao i restrukturiranje mreže škola.
U smanjenju proračunskog deficita puno se nade polaže i u to da će se izvori financiranja investicija supstituirati iz EU fondova.
U 2014. godini predviđa se proračunski deficit od 5,5 posto BDP-a, dok bi u 2015. trebao pasti na 5,1, a godinu dana kasnije na 4,5 posto.
Međutim, učinak reformskih mjera Vlada procjenjuje na 0,6 posto BDP-a u idućoj godini. Deficit središnje države za 2014. godinu iznosio bi 17,4 milijarde kuna, a nakon provedbe navedenih mjera postigle bi se uštede od 2 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio 15,4 milijarde, ili 4,4 posto BDP-a.
U 2015. godini deficit bi iznosio 16,3 milijarde kuna, a nakon provedenih mjera 12,3 milijarde kuna, ili 3,4 posto BDP-a.
