Umjesto 245 neporeznih davanja, hrvatske tvrtke plaćaju čak 572 parafiskalna nameta! Šokantan je to podatak do kojeg su došli u Vladi kada su preko svojih radnih grupa počeli češljati investicijsku klimu u zemlji.
„Lista neporeznih davanja puno je dulja nego što se dosad mislilo. Ministarstvo financija upravo izrađuje novi katalog neporeznih davanja, a on će zamijeniti stari koji je govorio o 245 neporeznih davanja. Ima tu svega – od davanja za razne agencije, preko nameta koje kreiraju lokalne i regionalne vlasti, do onih koje stvaraju ministarstva“, poručuju sugovornici iz Vladinih krugova.
Parafiskalni nameti jedna su od značajnijih prepreka rastu ulaganja u gospodarstvu. Hrvatska je po kriteriju neporeznih davanja visokoopterećeno gospodarstvo, u kojem je, prema podacima Ministarstva financija, 2005. na parafiskalne namete odlazilo čak 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda. To je, doduše, bilo nešto manje od prosjeka na razini OECD-a, koji je 2005. iznosio 4,9 posto BDP-a, ali, za razliku od većine drugih zemalja u kojima udio neporeznih davanja pada, kod nas on raste. Razlog tome je ili povećanje postojećih nameta, ili uvođenje novih. Ne treba se stoga čuditi procjenama da hrvatske tvrtke godišnje na razna neporezna davanja zajedno potroše i do 12 milijardi kuna.
Osim raznih pristojbi, članarina i pretplata, među neporeznim naknadama nalaze se, primjerice, i naknade za korištenje županijskih, gradskih i općinskih zastava i grbova. Sva ta davanja tvrtkama, prema nekim računicama, godišnje uzimaju i do 1,5 posto prihoda. Samim tim, neporezna su davanja velik uteg u ionako slaboj investicijskoj klimi koja vlada u Hrvatskoj. Kukuriku vladi ona su i jedan od razloga napada na bivšu vlast.
„Utvrdili smo 572 neporezna nameta, a prethodna ih je Vlada u registru zapisala 245. To znači da ili nisu znali ili su lagali“, ocijenio je jučer ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Osim njih, u najveće prepreke zahuktavanju investicijskog ciklusa u Hrvatskoj spadaju i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, zatim nepredvidivost procedura, poput slučajeva kada investitor ‘naleti’ na neko arheološko nalazište, i neujednačena provedba zakona, kada se, primjerice, različito tumače isti propisi. U tu kategoriju spadaju i spore procedure u javnim nabavama, ali i protivljenja dijela javnosti.
Unatoč tome, ministri su zadovoljni dosad učinjenim u pokretanju investicija. Vladin plan investicija u ovoj godini kreće se oko 69,5 milijardi kuna, pri čemu bi više od 50 milijardi kuna trebao investirati privatni sektor.
Razloge za optimizam ministri Branko Grčić, Siniša Hajdaš Dončić i Ivan Vrdoljak nalaze i u prvim podacima javnih poduzeća za prvo ovogodišnje tromjesečje koji pokazuju realizaciju investicija u iznosu od 1,41 milijardu kuna, što je 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.