Izostanak rezultata u provedbi reformi na koje je upozorila predsjednica HUP-a Gordana Deranja, potvrdili su i rezultati HUP skora predstavljeni na Danu poduzetnika. HUP skor prati napredak, rezultate u provođenu reformi temeljem 73 statistička i ekspertna pokazatelja koji se grupiraju u 12** područja reformi za koje je HUP odredio ciljeve koje sustavno zagovara.
Konačni podaci za 2014. pokazuju da prošlogodišnji HUP skor Hrvatske, na skali od 0 do 100 , bio svega 32 te je ostao nepromijenjen u odnosu na 2013..
„Takva je vrijednost HUP skora neprihvatljivo niska s obzirom na to da je prošlogodišnje mjerenje za najuspješniju državu članicu EU iz Nove Europe – Estoniju – pokazalo približnu vrijednost skora od 76. Razlika između hrvatskih 32 i estonskih 76 treba nas ozbiljno zabrinjavati. Estonija – zemlja koja je nekada imala puno niži realni dohodak po stanovniku od Hrvatske – preskočila je našu zemlju na svim ljestvicama konkurentnosti i razvitka.“, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić napomenuvši da stagnacija u pokazateljima HUP skora potvrđuje neriješenost strukturnih problema u dvanaest područja reformi koje zagovara HUP.
Problemi su naročito izraženi na područjima fiskalne konsolidacije, pravosuđa i tržišta rada. Na ovim područjima bilježimo skorove 17, 18 i 22, koji se od početka mjerenja smještaju pri ili na samome dnu raspona skorova. Za njima na ljestvici problema slijede produktivnost i konkurentnost (26), obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (27) i investicijske i poslovne barijere (30). Posebno zabrinjava iznimno nizak skor poticanja investicija (19) koji se našao pri dnu ljestvice nakon nedavnih metodoloških promjena u Eurostatovom načinu evidencije investicija.
Nakon te izmjene do izražaja je došla činjenica da Hrvatska ima najniži omjer bruto investicija i BDP-a među zemljama Nove Europe, koji je praćen izrazito niskim indeksom pouzdanja investitora. Gotovo jednaka dimenzija problema susreće se kod opterećenja gospodarstva i poduzetničke klime (skorovi 34). Situacija je tek nešto bolja s ponudom kapitala, javnom administracijom i efikasnošću javnih poduzeća. Međutim, čak i na potonja dva područja – na kojima skor postiže vrijednosti između 50 i 60 – riječ je tek o „mršavim dvojkama“.
Hrvatska udruga poslodavaca na Danu poduzetnika predstavila je i nove rezultate istraživanja o poduzetničkoj klimi i stavovima građana* koje je pokazalo da čak 76,3 % građana smatra da je poduzetnička klima u zemlji loša. Kao glavnog krivca za takvo stanje građani navode sve dosadašnje Vlade (45%), državnu administraciju (13,5%) te loše zakone i neučinkovito pravosuđe (12,2%).
Većina građana, njih 62 % smatra da su poduzetnici glavni ključ izlaska iz krize. Međutim 33% građana i dalje ima negativan stav prema poduzetnicima. Na pitanje koje su reforme zemlji najpotrebnije 18% građana navelo je reformu javne uprave, 12,3% reformu gospodarstva, 11,1% promjenu teritorijalnog ustroja zemlje, 9,9% reformu pravosuđa, a 7,6% reformu sustava obrazovanja.
Uz podsjećanje na nedavno predstavljenih 16 ključnih pitanja HUP-a koja su upućena političkim strankama uoči izbora glavni direktor Udruge Davor Majetić predstavio je još jedan HUP-ov dokument – Bijelu knjigu.
„U našoj Bijelog knjizi 30 granskih udruga HUP-a navelo je konkretne probleme koji onemogućavaju i otežavaju rast i razvoj pojedinih industrija i sektora te ujedno dalo i svoje prijedloge za rješavanje tih problema. I s naših 16 pitanja i s ovim dokumentom želimo jasno poručiti kako su upravo gospodarstvo i rješenja za gospodarske probleme najveći nacionalni prioritet. Zato želimo da upravo ta pitanja i rješenja koja nam za njih nude političke stranke budu u središtu predizbornih rasprava i kampanja.“, rekao je Davor Majetić.
HUP-ovo istraživanje pokazalo je kako i većina građana želi da upravo gospodarstvo bude u središtu političkih predizbornih kampanja. Kao teme o kojima žele da se u kampanji raspravlja građani su naveli – ekonomski oporavak (27,4%), zapošljavanje mladih (19,6%), reindustrijalizaciju i proizvodnju (7,7%) te brigu o siromašnima (7,7%).
„Globalno tržište nikada nije bilo konkurentnije zbog čega su postavljanje jasne vizije, sposobnost planiranja i učinkovite realizacije, kao i kontinuirane prilagodbe okruženju, važniji nego ikada prije. Glavni faktor konkurentnosti na globalnom tržištu su ljudi – obrazovani, motivirani i spremni preuzeti odgovornost za svoj rad. Poduzetnici i poslodavci privatnog sektora na tržištu se dokazuju i preuzimaju odgovornost svakoga dana i zbog toga tražimo društvo prožeto odgovornošću na svim razinama. Viziju i odgovornost za njezinu realizaciju tražimo i od političkih elita.“, zaključila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja poručivši budućoj novoj Vladi da ne odlaže reforme, već da u njihovu provedbu krene od prvoga dana svoga mandata – „kao da vam mandat traje jednu, a ne četiri godine“
Više na www.hgk.hr
