U prošlotjednom skraćenom trgovanju, jer se u ponedjeljak i utorak zbog oluje Sandy nije radilo, Dow Jones indeks oslabio je 0,1 posto, na 13.093 boda, a Nasdaq indeks 0,2 posto, na 2.982 boda. S&P 500 ojačao je, pak, 0,2 posto, na 1.414 bodova. Oprezno trgovanje posljedica je neimpresivnih poslovnih rezultata niza američkih kompanija. Njihove zarade i nisu tako loše, no zbog slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, podbacuju prihodi.
Od 378 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, njih 61,9 posto ostvarilo je u proteklom tromjesečju veću dobit nego što se procjenjivalo, što je u skladu s dugoročnim prosjekom od 62 posto, pokazuju podaci Thomson Reutersa. No, pritom je samo 38,2 posto kompanija ostvarilo veće prihode nego što se očekivalo, što je znatno ispod dugoročnog prosjeka od 62 posto. I to, premda su analitičari ljestvice postavili vrlo nisko.
Zbog toga, kao i zbog predsjedničkih izbora u utorak, na početku ovoga tjedna očekuje se suzdržano trgovanje.
Ankete pokazuju da se između predsjednika Baracka Obame i njegovog republikanskog izazivača Mitta Romneya vodi neizvjesna utrka do Bijele kuće. No, Obama ima malu prednost u Ohiju, Virginiji i Iowi, državama koje inače nisu čvrsto naklonjene niti jednoj političkoj opciji. „Tržište bi moglo pozdraviti reizbor Obame jer bi to značilo manje nesigurnosti“, kaže Ryan Detrick, strateg u tvrtki Schaeffer’s Investment Research.
No, stoji i teza da bi pobjeda biznismena Romneya bila dobra za tržište dionica, s obzirom na njegove poruke o manjoj regulaciji i smanjivanju poreznog opterećenja. Od kada je Obama prije četiri godine zasjeo u Bijelu kuću S&P 500 indeks porastao je 66 posto, što je jedan od najimpresivnijih skokova cijena dionica za mandata jednog predsjednika.
Doduše, to se zahvaljuje i činjenici da je u ožujku 2009. godine, nakon najdublje recesije od Velike depresije 1930.-ih, tržište dotaknulo dno, nakon čega su cijene dionica naglo skočile. Ipak, bez obzira na ishod izbora, analitičari ne očekuju veće pomake na tržištu. Tim više što će na tržištu vladati nesigurnost sve dok se ne otkloni opasnost od ‘fiskalne litice’.
Taj lanjski dogovor o automatskom smanjenju proračunskih rashoda i ukidanja poreznih olakšica, vrijedan ukupno oko 600 milijardi dolara, mogao bi, plaše se ulagači, američko gospodarstvo uvesti u novu recesiju, ako Kongres do kraja godine ne pronađe bolji način za smanjenje proračunskog deficita.
HINA/Reuters
