Z generacija voli točnost, a život bez mobitela ne mogu zamisliti

Najnovije istraživanje koje sam ja provodila u Hrvatskoj na uzorku od 66 ispitanika generacije Z, u periodu od 15.11. do 15.12.2019. godine pokazuje da oni vole točnost i da im je život bez mobitela nemoguće zamisliti. Ono što smo ovim istraživanjem htjeli saznati jesu ponašanje, navike i potrebe Z generacije u odnosu na korištenje medija, ponašanja u kupovini, odnosa prema slobodnom vremenu i poslu. Istraživanje je rađeno za potrebe analize Z generacije koja se sprema na studiranje, ali i tržište rada u cijeloj regiji.

I dok se tržište rada prilagođava i iščuđava milenijskoj generaciji te jedva ide u korak s njima, na redu je Z generacija.

Današnje tržište rada, koje uglavnom vode oni rođeni nakon Drugog svjetskog rata (Baby boomers i Generacija X), sve se teže prilagođava novijim generacijama odraslima na tehnologijama i s drugačijim pogledima na svijet.

Generacija Y

Milenijci ili “generacija Y” – rođeni između 1980. i 1996. godine (negdje se uzima i razdoblje do 2000. godine), obilježeni su događajima poput terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001., koji je donio jednu novu sliku svijeta u kojoj dominira nesigurnost. Milenijci su generacija koja je tijekom svog odrastanja “gumi gumi” zamijenila virtualnim svijetom i životom na društvenim mrežama. Oni su pioniri interneta, Facebooka, pametnih telefona i Netflixa.

No, ono što je važno pokazati ovim istraživanjem jesu novi “klinci” koji dolaze na tržište rada i čije želje, motive i poglede na život treba prihvatiti, uvažiti i prilagoditi im se jer oni čine buduću radnu snagu.

Generacija Z

Generacija Z je rasla u vrijeme velike recesije (2008.) koja je dosadašnju nesigurnost još više istaknula pa su se spremili na borbu. Oni pametnije troše i više štede, odnosno financijski su oprezniji. Ova generacija ne poznaje drugačiji svijet od onoga informatičkoga pa je oduzimanje mobitela “teško emotivno iskustvo”. Računala, mobiteli i društvene mreže se podrazumijevaju kao neizostavan dio svakodnevnoga života.

U ovom istraživanju smo se koncentrirali na mlade između 15 i 25 godina, a najviše odgovora je došlo upravo u rasponu od 15 do 18 godina (69,7 %) te su to mahom srednjoškolci.

Društvene mreže kao dio svakodnevice

Kao što smo i pretpostavili većinu informacija dobivaju putem društvenih mreža (83,3%) Googlea i web stranica (83,3 posto) te s televizije (60,6 %).

Ono bez čega ova generacija nikako ne bi mogla zamisliti svoj život je mobilni telefon (93,3 posto). Njih 65,2 % posto druge osobe upoznaje upravo kroz društvene mreže.

Od društvenih mreža najviše koriste Facebook (65,2%) , Instagram (92,4 %) i YouTube (86,4 %) dok ostale društvene mreže poput Pinteresta, Tik-Toka i LinkedIna koriste značajnije manje.

U komunikaciju s prijateljima najčešće koriste What´s up (71,2 %), Instagram (68,2 %) a gotovo podjednako koriste direktan poziv (57,6 %) i Messenger (60,6 %).

Njih ukupno 89,4 posto smatra da se putem društvenih mreža postaje popularan, a informacije o novim osobama saznaju putem Instagrama (86,4 %) YouTubea (62,1)i nešto manje putem Facebooka (36,4 %)

Podjednako vole gledati fotografije i video.

Važnost obrazovanja

33,3 % ove generacije smatra da je obrazovanje jako važno, ali čak 48,5 % smatra da su fakulteti i obrazovanje važni, ali ne i presudni. Čak 15,2 % smatra da se obrazovanje može steći i izvan fakulteta.

I dalje najčešće uče iz knjiga (48,5%) a navode kako je učenje bolje uz praksu (48,5%). Zanimljivo je da su im interaktivna predavanja na trećem mjestu sa 25,8 posto.

50 % ispitanika idealnim radnim odnosom smatra stalni radni odnos, a 40,9 % njih bi osnovalo svoju tvrtku i radili bi kao poduzetnici.

Unatoč iseljavanju u Hrvatskoj bi ostalo 69,7 posto ispitanika, dok bi svoju sreću u inozemstvu potražilo njih 30,3 posto.

Životne navike

Mladi sve više čitaju i vole tiskana izdanja (88,7 % tiskana naspram online izdanja (11,3 %)), prate TV te ga navode kao izvor točnih informacija (75,4 %). Njih 84,4 posto kaže da ovisi o reklami vjeruju li joj ili ne.

U kupovini vole odlučiti na licu mjesta (50%), ali vole čitati recenzije proizvoda (15,2 %) ili se savjetovati s prodavačem (12,1 %).

Većina ispitanika, njih 69,7 % voli kupovati na tradicionalan način, najmanje isključivo online, a 28,8 % ih koristi i online i tradicionalnu kupovinu. Kupovinu kombiniraju pa ih preko 90 % kupuje u kombinaciji planiranja i impulzivne kupovine.

Najčešće izlaze u kafiće (47,7 %) i u kino (20 %), a manje odlaze u kazalište i u restorane. Radije će otići u barove i kafiće ili u klubove (12,3 %) nego u šetnju ili na festivale.

Što se tiče životnih navika, njih preko 60 % se bavi sportom ili nekim oblikom vježbanja, a na ishranu njih 78,8 % ne pazi odnosno ne opterećuju se time što jedu.

Igrice igra njih 32,3 posto, a povremeno njih 35,4 posto.

Mladi u generaciji Z nemaju neku preferiranu glazbu koju vole te njih 71,9 posto ocjenjuje da slušaju ono što im se svidi. U stilskim pravcima prednjači folk i pop sa 20-ak posto.

Omiljene brendove većina nema, a ono što navode jesu Nike i Baranjski kulen.

Ako negdje idu najčešće idu pješice ili koriste gradski prijevoz, a neki su i vozači.

Idoli i uzori te njihov utjecaj

Mladi generacije Z najčešće imaju od jednog do tri prijatelja (51,5 %) ili od 3 do 5 (21,2 %).
Ono što kod drugih ljudi najviše cijene je iskrenost, a osobe koje smatraju da najviše utječu na današnje društvo su influenceri, no nemaju idola svoje generacije, a kao uzore navode roditelje dok se i dalje većina izjašnjava kao “ne znam ili nemam”.

Motivacija i fokus

Većina ispitanika nema problema s motivacijom, motivirani su ili imaju kraće faze nemotiviranosti, a 20 posto ih se izjasnilo da je potpuno nemotivirano.

Ako govorimo o fokusu, prilično su fokusirani, posebno na ono što ih zanima. No, ako ih nešto ne zanima brzo izgube fokus. Njih 18,5 posto je ocijenilo da imaju problema s fokusiranjem. 86,9 posto voli planirati svoje aktivnosti i obveze jer voli točnost, dok njih 23,1 posto voli spontanost pri kreiranju aktivnosti i obveza.

Nema razlika u stavovima mladih u regiji

U ovom zanimljivom istraživanju smo došli do kratkog pregleda najnovije generacije koja dolazi na tržište rada i koja svoj život ne može zamisliti bez virtualnog svijeta, društvenih mreža i mobitela. No, iznenađuje to što smatraju da su influenceri najutjecajnije osobe u društvu dok istovremeno nemaju uzora. U kontekstu ponašanja potrošača očekivali bismo da se više koriste online trgovinom no tradicionalan oblik odlaženja u trgovine je i dalje omiljeni oblik kupovine. Slično je i s čitanjem jer i dalje više vole tiskane knjige od online izdanja.

Unatoč „pokretima zdrave hrane i zdravog življenja“ nije im važno što jedu niti na to obraćaju pozornost, ali zato vole vježbati.

Ono što iznenađuje je postotak mladih koji bi voljeli biti stalno zaposleni, ali i onih koji bi krenuli u vlastiti poduzetnički pothvat. Generacija Z se veže za mjesto odakle su pa bi njih 70 posto ostalo u Hrvatskoj dok bi tek njih 30 posto pokušalo izgraditi svoj život u inozemstvu.

Utjecaj društvenih mreža i korištenja mobitela je izuzetno veliko no s tom pretpostavkom smo i krenuli u istraživanje te dobili potvrdu da im je život bez mobitela jednostavno nezamisliv.

Istraživanje provedeno u regiji na različitom broju ispitanika u periodu od 15.11 do 15.12.2019.godine nije pokazalo značajnije razlike u ponašanju mladih Z generacije u Hrvatskoj i regiji.

Autor teksta i istraživač: Ivana Radić

Podijeli

Odgovori

Top