Osnivanje obrta i d.o.o.-a dosta se razlikuje. Iako je za otvaranje obrta potrebno manje papira, vremena i novca, za otvaranje vezanih obrta uvjet je položen majstorski ispit, odgovarajuća stručna sprema ili radno iskustvo. Također, za otvaranje svih vrsta obrta, slobodnih, vezanih ili povlaštenih potrebno je liječničko uvjerenje o sposobnosti. Jedna od većih prednosti obrta jest jednostavnost vođenja poslovnih knjiga koje većina obrtnika uz malo učenja može voditi sama. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva vođenje knjige primitaka i izdataka, evidencije o tražbinama i obvezama te popisa dugotrajne imovine, piše business.hr.
Prednost načela blagajne
Posebna pogodnost obrtnicima jest i to što se u njihove primitke po načelu blagajne računaju samo stvarno naplaćeni računi. Što se tiče poreza, obrtnici su obveznici poreza na dohodak, a mnogima će puno značiti i odluka da se od 1. siječnja 2013. prag za ulazak u sustav PDV-a pomiče sa 85 na 230 tisuća kuna ukupno ostvarenih godišnjih primitaka. Osnivanje d.o.o.-a zahtjeva više dokumenata, novca i vremena, ali prednost je što stručna sprema i bilo koji drugi ispiti osposobljenosti nisu potrebni. Osim prijave na Trgovačkom sudu, podatke o upisu trgovačkog društva u sudski registar potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku. Zbog kompleksnosti koraka pri osnivanju d.o.o.-a mnogi poduzetnici ipak odluče registraciju trgovačkog društva prepustiti odvjetničkim uredima.
Plaća priznati trošak
Za razliku od primjene načela blagajne kod obrtnika, knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.-u obavlja se prema načelu fakture, što znači da primitak nastaje u trenutku kada je izdan račun. Također, d.o.o. mora PDV uplatiti pri izdavanju računa iako mu račun možda nije uplaćen u roku. D.o.o. obveznik je poreza na dobit koji se obračunava po jedinstvenoj poreznoj stopi od 20 posto, a za razliku od obveze plaćanja poreza na dohodak, dobitaši ne moraju plaćati prirez. D.o.o. vodi knjige po principu dvojnog knjigovodstva, a obavezne poslovne knjige su dnevnik, glavne knjige i pomoćne knjige. Plaća osnivača, odnosno vlasnika d.o.o.-a, u cijelom bruto iznosu priznaje se kao trošak, a obrtnicima se kao trošak priznaju samo plaćeni doprinosi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Obrt je jednostavniji, d.o.o. prihvatljiviji
Katarina Džale Matijašević, dizajnerica i vlasnica tvrtke Obilje, kaže da joj je obrt bilo jednostavnije otvoriti, a otvaranje tvrtke zahtijevalo je više papira, koraka i novca. „Knjigovodstvo za tvrtke je kompliciranije. Poslovne knjige za obrt, da sam htjela, mogla sam i sama voditi“, ističe Džale Matijašević. Smatra da druge razlike nisu toliko očite. „Plaćanje doprinosa se ne razlikuje, osim što sada plaćam Gospodarsku, a onda sam plaćala Obrtničku komoru. Međutim, primijetila sam da banke drukčije gledaju na tvrtke nego na obrtnike i općenito se obrtnike smatra neobrazovanima, što je pogrešno“, napominje Džale Matijašević. Smatra ipak da je za manje poslove obrt jednako dobar kao i d.o.o., možda za zaista malo poslovanje i bolji. te dodaje da ljudi i banke ne bi smjeli raditi razliku u percepciji obrta i male tvrtke.
Danijel Koletić, vlasnik PR agencije Apriori komunikacije, imao je obrt 11 godina i u vrijeme kada ga je otvarao, kaže, bilo je smiješno baviti se konzultantskim uslugama, a imati obrt. „To je stvar poslovnog odabira. Knjigovodstvo je lakše i jednostavnije, a pogotovo je jednostavno vođenje blagajne zbog gotovinskih isplata. Ono što nije dobro jest obaveza da obrtnik odgovara cijelom svojom imovinom, a d.o.o. visinom temeljnog kapitala“, kaže Koletić. Ističe i da mu je dok je imao obrt smetala loša komunikacija s Obrtničkom komorom. Na d.o.o. odlučio je prijeći zbog financijskog poslovanja jer se i u obrtu knjige počnu voditi po principu dvojnog knjigovodstva ako se promet znatno poveća. Kao drugi razlog navodi ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer vjeruje da će d.o.o. kao pravni subjekt ipak biti prihvatljiviji. Slaže se da banke i ljudi obrt shvaćaju manje ozbiljnim poslovanjem nego d.o.o., ali smatra da je za mladog čovjeka koji tek pokreće posao, sam je i nema puno novca, otvaranje obrta bolje rješenje od osnivanja tvrtke. S druge strane, ako u posao kreće više ljudi, Koletić kaže da je bolje poslovanje odmah registrirati kao d.o.o.
Razlika između fizičke i pravne osobe
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti fizičkih osoba radi postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu radi postizanja dobiti.
OBRT D.O.O.
| Temeljni kapital: | Nema | 20.000 kn |
| Troškovi osnivanja: | oko 1000 kuna | oko 6000 kuna |
| Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje: | do 15 dana | do 40 dana |
| Mjesto registracije: | Nadležni ured državne uprave u Županiji ili Gradu | Trgovački sud |
| Odgovornost: | Cijelom svojom imovinom | Visinom temeljnog kapitala |
| Knjigovodstvo: | Jednostavno knjigovodstvo | Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu |
| Članstvo u Komori: | Hrvatska obrtnička komora | Hrvatska gospodarska komora |
| Djelatnosti: | Sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme vezane uz obrte i/ili povlastice za povlaštene obrte | Sve dopuštene djelatnosti |
| Porezne stope: | Progresivna 12%, 25%, 40% + prirez (ovisno o visini dohotka) | 20% (bez prireza) |
| Zaposleni: | Nema ograničenja | Nema ograničenja |
| Plaćanje PDV-a: | Naplaćeni račun | Izdani račun |
