Za neka zanimanja je jasno da su opasna, neki poslovi imaju velik broj nesreća na radu i obavljaju se u opasnim uvjetima – poput drvosječa, radnika na dalekovodima, rudara.
Poljoprivrednici
Iako poljoprivrednici puno borave na otvorenom i vode fizički aktivan život, pa stoga imaju manje stope smrtnosti od bolesti srca ili recimo raka crijeva ili pluća, imaju puno veći rizik od nekih drugih bolesti, pokazalo je istraživanje američkog Nacionalnog instituta za rak. Među njima su leukemija, ne-Hodgkinovi limfomi, rak kože, usana i prostate. Zašto? Izloženi su opasnim kemikalijama, pesticidima, gnojivima, fungicidima, kao i životinjskim virusima i prašini.
Građevinski radnici
Dizalice koje mogu ispustiti teret, padovi s velikih visina i teška mašinerija nisu jedine opasnosti na gradilištima. Mnogi radnici koji rade na rekonstrukcijama zgrada ili su nekada radili na njihovoj izgradnji, bili su i jesu izloženi azbestu, koji može uzrokovati asbestozu i rak pluća i 40 godina nakon što ste bili izloženi tom toksinu koji se taloži u plućima.
Vatrogasci
Prilično je jasno zašto je opasno biti vatrogasac, no povrede i udisanje dima nisu najveća opasnost, tvrde američke vlasti. Sedam je puta vjerojatnije da će vatrogasac umrijeti od srčanog udara nego od udisanja dima, a dvaput vjerojatnije nego od nesreće, pokazuje statistika. Uzrok je stres, fizički i psihički. Prema jednoj studiji, dok se bore s požarom, rizik od srčanog udara vatrogascima se povećava za sto puta.
Piloti
“Ne treba letjeti preblizu suncu” izreka je koja je, čini se, vrlo točna kod pilota komercijalnih zrakoplova. Naime, Islandsko sveučilište napravilo je studiju koja je pokazala da piloti imaju 25 puta veću šansu da obole od malignog melanoma, što je najsmrtonosniji oblik raka kože. Urok bi mogla biti pojačana kozmička radijacija kojoj su izloženi, ali i životni stil, koji uključuje besplatne letove u tropske destinacije i puno sunčanja, kao i stalno mijenjanje vremenskih zona, što može utjecati na sposobnost tijela da se bori protiv bolesti.
Svi radnici koji sjede za stolom
Bez obzira koliko vam je stolac udoban ili tipkovnica ergonomska, karijera za uredskim stolom je opasna. Posao na kojem sjedite cijeli dan sa sobom nosi 82 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na poslove na kojim se sjedi do četiri sata na tjedan. Osim onog očitog – više sjedenja znači manje aktivnosti, a time i manje sagorijevanje kalorija, pretjerano sjedenje utječe i na to kako mišići procesiraju glukozu i sagorijavaju salo. Znanstvenici su, valja istaknuti, ustanovili da redovita tjelovježba značajno umanjuje taj rizik. Međutim, sjedenje sa sobom nosi i povećan rizik od raka debelog crijeva, a o bolnim leđima da ne govorimo.
