Zašto nam je uopće potrebno osiguranje?

Za takvu situaciju možemo kriviti stanje u našem gospodarstvu, nisku platežnu moć građana, agresivan marketinški nastup ostatka financijske industrije itd. No, činjenica je da su za ovakvo stanje ponajviše krivi sami osiguravatelji. Zašto? Ako građanin uredno plaća premiju osiguranja, a kada do štete dođe njegov osiguravatelj ima 1001 razlog da mu ne isplati pravičnu naknadu štete, normalno je da će izgubiti povjerenje u njega. I zato je najbolji glasnogovornik u ovom poslu pravedna, adekvatna i pravovremena isplata štete.

Zašto trebamo osiguranje?

Osiguranje je u svojoj osnovi vrlo jednostavan biznis. Ako se skupi 100 ljudi, od kojih svatko da 100 kuna u zajedničku kasu, u kasi imamo 10.000 kn. Ukoliko se jednom od tih ljudi nešto dogodi, iz kase mu se nadoknađuje šteta. Da, ostalih 99 u ovom slučaju ne dobiva ništa, ali za simboličnih 100 kn svatko od sudionika može mirno spavati. Ovaj vrlo pojednostavljeni primjer zapravo ocrtava pravu bit osiguranja kao posla povjerenja, sigurnosti, uzajamnosti i solidarnosti. Zaštita nas samih, naših obitelji i imovine od štetnih posljedica prirodnih sila i drugih opasnosti uvijek je bila od iznimne važnosti kako za samog pojedinca tako i za društvo u cjelini.

Glavnim indikatorom razvijenosti tržišta osiguranja smatra se ukupna zaračunata premija u životnim osiguranjima. Po glavi stanovnika prosječno se u Hrvatskoj izdvaja tek 75 eura godišnje za životno osiguranje. Usporedbe radi, Slovenci izdvajaju 295 eura, europski prosjek je oko 800 eura, dok Britanci izdvajaju nevjerojatnih 2.385 eura godišnje po glavi stanovnika za životno osiguranje.

Uzmemo li u obzir da je životno osiguranje jedini financijski proizvod koji garantira sigurnost i financijsku naknadu vašim najbližima u slučaju najgoreg, dok ujedno predstavlja i vrlo konkurentan oblik štednje, postaje jasno da je kultura osiguranja u Hrvatskoj relativno niska. Pri tom ne možemo zanemariti činjenicu da se radi o dugoročnom ulaganju za koje je ipak potrebno izdvojiti značajna sredstva, ali ako pogledamo i druge, puno pristupačnije oblike osigurateljne zaštite, situacija nije puno bolja.

Građani u ova teška vremena pokušavaju rezati troškove gdje god mogu, ali ne izdvojiti simbolična sredstva za osiguranje svog stana, ne ugovoriti kasko osiguranje za novi automobil ili se ne osigurati prije putovanja u inozemstvo, jednostavno je loša financijska odluka. I to je ono na čemu mi u industriji moramo raditi – edukacija građana o povoljnostima i benefitima koji proizlaze iz police osiguranja.