Dok brojni self-help gurui i motivacijski govornici zagovaraju moć pozitivnog razmišljanja, znanstvena istraživanja otkrivaju iznenađujuću istinu – pretjerano pozitivne fantazije mogu nas zapravo kočiti na putu do uspjeha.
Ova spoznaja posebno je zanimljiva u kontekstu popularnih knjiga poput “Tajne” Rhonde Byrne, koje tvrde da pozitivne misli automatski privlače sreću, bogatstvo i uspjeh. No, stvarnost je, čini se, složenija.
Što kaže znanost?
Skupina znanstvenika, predvođena socijalnim psiholozima Gabriele Oettingen i Doris Mayer, provela je fascinantno istraživanje na njemačkim studentima. Rezultati su bili iznenađujući: studenti koji su gajili izrazito pozitivne fantazije o svojoj budućoj karijeri poslali su manje molbi za posao, dobili manje ponuda i na kraju zarađivali niže plaće od svojih manje optimističnih kolega.
Slični obrasci pojavili su se i u drugim područjima života. Studenti skloni pozitivnom maštanju rjeđe su prilazili osobama koje su im se sviđale i češće su imali problema s učenjem. Čak su i pacijenti nakon operacije kuka sporije se oporavljali ako su previše maštali o bezbolnom hodanju.
Zašto se ovo događa?
Heather Barry Kappes s London School of Economics objašnjava: “Zamišljanje pozitivnog ishoda stvara osjećaj da se već približavamo cilju, što smanjuje potrebu za stvarnim djelovanjem.” Drugim riječima, što više maštamo o uspjehu, to manje radimo na njegovom ostvarenju.
Istraživači su otišli i korak dalje. Analizirali su ton članaka u USA Today između 2007. i 2009. godine i otkrili da su posebno pozitivni članci često najavljivali pad dioničkog indeksa Dow Jones u narednim tjednima. Također su proučili inauguracijske govore američkih predsjednika i ustanovili da su oni koji su bili najoptimističniji o budućnosti često vidjeli porast nezaposlenosti tijekom svojih mandata.

Znači li to da trebamo prestati pozitivno razmišljati?
Ne nužno. Stručnjaci sugeriraju da pozitivne fantazije mogu biti korisne ako ih kombiniramo s realističnim planiranjem – odnosno ako razmišljamo o konkretnim koracima koje trebamo poduzeti da bismo prevladali prepreke na putu do uspjeha.
Oliver Burkeman, autor knjige “Protuotrov: Sreća za ljude koji ne podnose pozitivno razmišljanje”, to je možda najbolje sažeo: “Neprestani optimizam o budućnosti samo pojačava šok kada stvari krenu po zlu. Boreći se da održi isključivo pozitivna uvjerenja o budućnosti, pozitivni mislilac na kraju bude manje pripremljen i više uznemiren kada se dogode stvari koje ne može uvjeriti sebe da su dobre.”
Pouka? Ravnoteža je ključ!
Umjesto slijepog optimizma, možda je bolje njegovati uravnotežen pristup – zadržati nadu i pozitivnu viziju, ali istovremeno biti svjestan mogućih prepreka i aktivno raditi na njihovom prevladavanju. Na kraju krajeva, uspjeh najčešće dolazi kroz kombinaciju pozitivnog stava i konkretnog djelovanja, a ne kroz puko maštanje o njemu.
Tekst se temelji na analizi koju je napisao Adam Alter, profesor marketinga na Stern School of Business Sveučilišta u New Yorku i autor knjige “Drunk Tank Pink: And Other Unexpected Forces That Shape How We Think, Feel, and Behave”, originalno objavljenoj u The New Yorkeru. Alter je svoju analizu izgradio na nizu znanstvenih istraživanja, posebno radovima Gabriele Oettingen sa istog sveučilišta i njenih suradnika, koji su kroz više od desetljeća proučavali utjecaj pozitivnog razmišljanja na stvarne životne ishode.