S 1. siječnja iduće godine u Hrvatskoj će početi primjena e-radne knjižice koja će postati obvezna s 1. srpnja 2013. kada Hrvatska uđe u EU, čime ‘sive radne knjižice’ odlaze u povijest, najavio je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na 2. Fininoj konferenciji o elektroničkom ili e-poslovanju.
Konferencija je u Muzeju suvremene u umjetnosti okupila više od 200 sudionika iz cijele Hrvatske i inozemstva kojima su kroz niz tema i predavanja predstavljena najnovija rješenja i trendovi u e-poslovanju, s posebnim osvrtom na e-government.
Osim e-radne knjižice, Mrsić je najavio i uvođenje elektroničke prijave i odjave radnika (putem interneta) i to u roku od 24 sata, a ne kao sada u roku osam dana. Time će se omogućiti bolja kontrola tržišta rada, pa i njegovog ‘crnog’ dijela, a sve je to, kako je kazao, dio sveobuhvatne informatizacija javne uprave koja je u tijeku i koju je ova Vlada označila izuzetno važnim procesom.
Cilj je osigurati slobodu kretanja radne snage, što traži i EU, kao i e-radne knjižice jer se ovakva kakva je u Hrvatskoj ne priznaje. Osim staža, kvalifikacija i obrazovanja u toj će knjižici biti upisane i specijalizacije koje netko ima, a radnicima će koristiti jer će putem nje moći provjeriti i jesu li im poslodavci uplatili doprinose i poreze i drugo, kazao je Mrsić.
Svemu tome prethodi povezivanje i objedinjavanje više baza podataka (mirovinskog, zdravstvenog, zavoda za zapošljavanje, Regosa..) u jedinstven registar da se zna što se u sustavu događa.
Mrsić je uvjeren i kako će se do iduće godine znatno povećati broj e-računa u Hrvatskoj, kojih je sada, po podacima koje je iznijela predsjednica Uprave Fine Anđelka Buneta, oko 100 tisuća i to većinom tvrtki.
To su zapravo sve Finini digitalni certifikati za kojima potreba svakim danom sve više raste, a Buneta, kao i pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić vjeruje da će ih sve više biti i u tijelima državne uprave gdje ih je zasad jako malo.
Uz novi investicijski ciklus koji se u Hrvatskoj očekuje te uz informatizaciju javne uprave, Kružić vjeruje da će u Hrvatskoj doći do poboljšanja, a najavio je i da Ministarstvo gospodarstva u suradnji s ICT sektorom priprema katalog investicija za ICT, istraživanje i razvoj.
Pokrenuta je i izrada analize o stanju e-poslovanja u Hrvatskoj, što će biti podloga za izradu strategije e-poslovanja, a posebno važnim za sve, kao infrastrukturu, označio je potrebu razvoja širokopojasnog pristupa internetu što danas ima tek oko 20 posto kućanstava.
O potrebi i važnosti informatizacije države uprave te objedinjavanju svih baza podataka govorio je i pomoćnik ministra uprave Darko Parić naglasivši da danas Hrvatska nije e-država, ali da to mora postati želi li slijediti korak sa svijetom i to u svim segementima. Prioritet je stoga objediniti baze podataka uz pomoć ICT-a, koji je tu presudan, istaknuo je.
Prošlo je četiri mjeseca od osnivanja Vladinog Povjerenstva za informatizaciju javnog sektora koje je, kako je kazao, utvrdilo da je osnovni i najveći problem u Hrvatskoj dijeljenje i razmjena informacija, loša koordinacija među tijelima državne i lokalne uprave te nepovezanost baza podataka. Primjerice samo evidencija smrti državu godišnje prosječno košta 600 tisuća kuna zbog puno obavijesti koje treba poslati, a Parić je uvjeren da bi to on-line putem išlo ne samo brže i jednostavnije nego i puno jeftinije.
