Rad bez računala danas je nemoguća stvar. Evo zgodne anegdote:
Nedavno je jedna organizacija dobila obavijest od našeg HEP-a kako, sutra, od 8 do 12 sati, zbog popravaka na mreži neće biti struje. Ljudi su prvo bili zatečeni i zbunjeni, jer ako nema struje nema ni kompjutera, ako nema kompjutera nema rada. Naravno, neki su se razveselili jer je to značilo dolazak na posao u 12 sati. Drugi su se pak uspaničili jer posla imaju preko glave, tih četiri sata im mnogo znači.
Moramo priznati da nam kompjuter doista olakšava i pospješuje rad i život. No svakodnevno čučanje na njemu, osam ili deset sati, šteti očima i leđima. U oboljenja koja su također povezuju s dugogodišnjim sjedalačkim načinom rada također spadaju – deformacije šake i prstiju, hemeroidi, proširene vene i dr.
Brinite o svojim jedinim očima
Dugotrajno gledanje u ekran računala i u vezi s time, smanjeni broj treptaja kapaka, dovodi do zamora očiju. Slično može djelovati i suhoća pa i sastav zraka u prostoriji. Suh zrak u prostoriji uzrokuju ljeti klima uređaji, a zimi grijanje.
Zamor očiju manifestira se kao crvenilo, peckanje, te osjećaj „pikanja” u oku. Na duži vremenski rok, zamor može uzrokovati pogoršanje vida i glavobolju, a uz to idu i ukočenje vrata i ramena. Prema istraživanju London Hazards Center, među osobama koje rade više od šest sati dnevno na kompjuteru, čak ih 70% ima nekakve probleme s vidom. Na drugoj strani, University of California’s Berkeley School of Optometry objavio je rezultate istraživanja koji kažu da zbog prevelike upotrebe kompjutera 30% američkih školaraca ugrožava svoje oči.
Iako još uvijek nema dokaza o vezi između rada na kompjuteru i nekih težih oboljenja očiju, već i samo pogoršanje vida nam je sasvim dovoljno. Oči stradaju „kap po kap”, neprimjetno, i zato je kod njih preventiva jako važna.
Brigu o očima, da se ne zamaraju previše tijekom rada, da potraju što dulje u izvrsnom stanju provodimo na način:
- Osigurajte očima zasluženu pauzu svakih sat vremena. Odmaknite se na pet minuta od ekrana, gledajte neki predmet, sliku ili kroz prozor, zažmirite na par minuta.
- Ne mora se uvijek sve raditi pomoću računala. Dobro je neke stranice, dokument prvo isprintati pa čitati.
- Očima treba gibanje. Gledajte naizmjenice dalek pa blizak predmet, gore pa dolje, lijevo desno.
- Trepćite namjerno, često. Tijekom treptanja suzne žlijezde proizvode suze koje očima daju vlažnost i tako ih štite od infekcija i nadraženosti.
- Zamijenite neonske lampe nekim drugim osvjetljenjem; one su štetne za dulji boravak, oči pate i zbog preosvijetljenosti monitora. Kad nije neka sila, isključite nekoliko neonki, a uz radni stol postavite stolnu ili podnu lampu.
- Pazite na udaljenost i položaj monitora. Neka monitor bude udaljen između 40 i 50 cm i neka je postavljen u pravilan položaj u odnosu na vašu poziciju sjedenja i vaše oči.
- Treba izbjeći refleksiju svijetla sa strane na ekranu, bilo od sunca ili lampe.
- Nakapajte oči s odgovarajućom tekućinom, pogotovo ako nosite kontaktne leće kako biste izbjegli suhoću očiju (kontaktne leće inače izazivaju suhoću očiju nakon nekoliko sati nošenja).
Pazite na svoja leđa
Ako posao zahtijeva da većinu radnog vremena provodite sjedeći uz kompjuter onda podliježete povišenom riziku od iskrivljenja kralješnice, ružnog držanja, išijasa, bolova u vratu, leđima i nogama. Opet je glavni uzrok dugotrajnost jednog položaja tijela ili neprekidno ponavljanje istih pokreta (npr. tipkanje na tastaturi). Naše tijelo može održati jedan položaj najviše 20 do 30 minuta. S vremenom tkiva leđa (mišići, ligamenti, tetive) gube snagu i elastičnost, uzrokujući neprirodno držanje, napetost u leđima i na kraju bol.
No, kako je danas većina naših poslova sjedilačkog tipa, i nemamo puno izbora. Pojačajmo preventivu:
- Svakih sat vremena dignite se i protegnite. Provježbajte nekoliko čučnjeva, pregiba, vježbi vrata, istezanja kralježnice. Statičan položaj satima, ovdje nam je glavni neprijatelj. Ako morate do udaljenog ormara ili susjedu u drugu sobu, u hodu napravite par vježbi (ne sklekova ili trbušnjaka, ali pregiba ili otklona u stranu, to slobodno možete).
- Bar jednom tijekom osam sati odradite ozbiljniju vježbu istezanje vrata i leđa. Nema isprike, ne pali “nemam vremena”, to traži samo 10-15 minuta (a što je to prema 480 minuta koliko nam traje radni dan).
- Dobra stolica. Stolica ne mora biti jako skupa i oznake „ergonomska”, ali na tome ne štedite. Dobra je ona stolica koja ima razne mogućnosti prilagodbe tijelu, da podržava pravilan položaj leđa i podupire donji dio leđa. Sjedalo mora biti dovoljne veličine, zaobljenih rubova, da nam ne pate tetive bedara. Postavite malu kutiju ili klupčicu pod noge, ako treba.
- Pravilan položaj kod sjedenja. Izbjegavajte sjedenje na rubu stolice, naginjanje naprijed i grbljenje leđa. Namjestite ekran kompjutera na pravu visinu, udaljenost i položaj po vertikali. Pravilan položaj podrazumijeva: naslonite se na naslon, uspravite leđa. Dobar položaj je i malo nagnut prema natrag, blago ležeći.
- Spriječite zaborav. Problem je što se radeći zanesemo, zaboravimo na položaj tijela pa se ono opusti, „složi” onako kako mu dođe (netko klone nosem do tastature). Razmislite o sljedećim trikovima: neki ljudi navinu „timer” da im zazvoni svakih pola sata. Drugi treniraju pravilan položaj kako bi ga uvježbali i pretvorili u naviku: uzmu tenisku lopticu i stave ju između naslona stolice i leđa i trude se držati ju da ne padne što duže.
- Pravilna visina stolice u odnosu na stol. Visina radnog stola je obično 75 do 80 centimetara, ali to je onako u prosjeku. Ako ste osjetno visočija osoba, potražite viši stol. Ako ste niži, povisite stolicu i podmetnite klupčicu ispod nogu.
- Pravilan položaj ruku (miš i tastatura). Zglobovi zapešća trebaju imati oslonac, a bilo bi dobro kada bi ruka skroz do lakta bila oslonjena na stol.
- Bavite se sportom. Za održavanje zdravlja leđa i ravnog držanja vrlo je važno imati jake mišiće leđa i trbuha. Svaka vrsta sporta je važna, ali za zdravlje leđa posebice su dobri plivanje, yoga, pilates, teretana.
[box style=”0″]
[/box]
