Srž je prijedloga da se do 2020. godine u poslovodstvima nađe do 40 posto žena. Statistika veli da je 60 posto vlasnika fakultetskih diploma ženskoga roda, 13,5 posto žena je u upravnim odborima a svega 2,5 posto dama na upravljačkim vrhovima korporacija. Ideja je do daljnjega na čekanju, povjerenica ne namjerava odustati. Iskustva vele da su rezultati tvrtki s više žena na rukovodećim pozicijama po pravilu bolji od prosjeka, firme su dinamičnije, kreativnije, inovativnije.
I lakše je raditi: žene su relaksiranije , sklonije timskoj obradi zadataka, uvjeravaju psiholozi potkrepljujući to iskustvima. Norvežani već dugo prakticiraju ovaj vid pozitivne diskriminacije – i s njom nemaju problema. Europske zemlje van Skandinavije nisu baš sklone pripuštati žene u „čisto muško društvo“ ili „momačke klubove“, kako im tepaju. Između žena i vrha korporativne hijerarhije još uvijek kje čvrsto usidren onaj famozni „stakleni strop“, cilj je vidljiv ali nedostižan.
Povjereica je pokušala. Naletjela je na zid, „momački klubovi“ nisu sretni sa ženama u svom tradicionalnom zabranu. Kao što su lobirali za izbjegavanje usvajanja nekih zajedničkih europskih zakona, poput oporezivanja financijskih traskacija „momački klubovi“ su jednako uspješo upregnuli vlade da spriječe obavezujući prodor dama na sveti muški teren korporativnih poslovodstava. Neke su vlade zaista odslužile svojoj interesnoj (kad već nije izborna!) bazi. Ponovno.
No, ta ista Europa nespremna na feminizirajuću revoluciju upravnih odbora norveškog tipa nekidan je odlučila održati bukvicu Središnjoj europskoj banci ( ECB) . Kolateralna žrtva odluke da je vrijeme u upravni odbor ECB-a vratiti ženu (jedina članica, Gertrude Tumpel Gugerell izašla je iz kormilarnice eurozone preklani ) jeste veoma profesionalni Luksemburžanin Yves Mersch. Bilo je ranijih najava da ce sadašnjeg guvernera luksemburške Narodne banke torpedirati na putu prema zasluženoj funkciji – za koju zaista ima sve kvalifikacije. Stoga je Vijeće EU iskoristilo produženi praznički vikend kako bi provuklo pisanu proceduru i odobrilo novog člana.
Mario Draghi hoće brzo novog čovjeka
Argumentacija za žurbu je logična, predsjednik ECB Mario Draghi hoće brzo novog čovjeka. Stvar je za dlaku prošla…dok nije naletjela na Španjolsku. Madrid je nonšalantno lupio veto. Tema se stoga vraća na dnevni red summita čelnika EU, krajem ovog mjeseca. Dobro, u EU poslovima jedna odluka uvijek ima stotinu razloga, kao i smrt iz poslovice. Zločestiji ( ili bolje upućeni ) vele da su Španjolci udarili pljusku prije vezanu uz ECB-ovu shemu otkupa španjolskih državnih obveznica nego li uz ženski princip. I, da pričica bude sočnija, sami su predlagali muškarca za ECB, odvjetnika Antonia Sainza de Vicunu. Stoga im Mersch nije bio idealan kandidat čak ni da je nekim čudom bio Merschica.
Ukoliko guverner luksemburške Narodne banke ipak prođe i ne dogodi se ništa vanrednoga, iduća prilika za ženu u dvorani za sastanke bančinig upravnog odbora na zadnjem katu ECB-ova frankfurtskog nebodera otvara se tek 2016. godine. Na ovo je upozorila neobavezujuća rezolucija Europskog parlamenta. Parlamentarci su iskritizirali istospolni ECB-ov upranvi odbor. I, opet malo zakulisnih igrica. Neki su javno sretni da Mersch nije propušten ali samo „radi procedure izbora provedene iza zatvorenih vrata“, kako je prigovarala britanska liberalka , članica Europskog parlamenta Sharon Bowles , i sama kandidatkinja za visoku poziciju u Cityju.
Priča se nastavlja, „ne bacam koplje u trnje“, poručila je Reding.
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europski poslovi s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Šedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
